Na području naselja Kerestinec danas je uspješno provedena pokazno-taktička vježba sustava civilne zaštite pod nazivom „Industrijska sigurnost – Kerestinec 2026.”, koja je još jednom potvrdila visoku razinu spremnosti i koordinacije svih žurnih službi.

Vježbu su organizirali Vatrogasna zajednica Grada Svete Nedelje i Civilna zaštita Grada Svete Nedelje, s ciljem provjere učinkovitosti operativnih snaga u slučaju velikog industrijskog incidenta.

Realističan scenarij: požar u Rimac Campusu

Prema scenariju vježbe, simuliran je požar u industrijskom objektu Rimac Campus, uz istodobno širenje štetnih plinova. Zbog potencijalne opasnosti donesena je odluka o evakuaciji zaposlenika i dijela stanovništva Kerestinca.

Na terenu su provedene sve ključne aktivnosti:

• gašenje požara
• spašavanje unesrećenih osoba
• osiguranje mjesta događaja
• evakuacija i zbrinjavanje stanovništva
• koordinirano djelovanje svih službi
  

Širok angažman operativnih snaga

U vježbi je sudjelovao velik broj službi i institucija:

• Vatrogasna zajednica Grada Svete Nedelje sa svim DVD-ima
• Vatrogasna zajednica Samobor i DVD Stupnik
• Civilna zaštita Grada Svete Nedelje
• Državna intervencijska postrojba civilne zaštite MUP-a RH
• HGSS Stanica Samobor
• Crveni križ (Samobor, Stupnik, Sveta Nedelja)
• Policijska postaja Samobor
• Centar 112 i ŽVOC Zagrebačke županije
• tvrtka Svenkom d.o.o.

Poseban naglasak stavljen je na koordinaciju, zapovijedanje prema ICS sustavu te korištenje suvremenih komunikacijskih i ICT alata.

Sigurnost građana na prvom mjestu

Po završetku vježbe, gradonačelnik Dario Zurovec zahvalio je svim sudionicima na profesionalnosti i angažmanu.

Istaknuo je kako su ovakve aktivnosti ključne za sigurnost građana:

„Ovakve vježbe potvrđuju spremnost naših operativnih snaga za brzo i učinkovito djelovanje u kriznim situacijama. Sigurnost građana ostaje jedan od naših prioriteta.”

Također je naglašena važnost kontinuiranog ulaganja u opremu, edukaciju i međusobnu suradnju svih žurnih službi.

Kontinuirano unaprjeđenje sustava

Predstavnici organizatora naglasili su kako je cilj ovakvih vježbi prepoznati eventualne nedostatke i dodatno unaprijediti sustav civilne zaštite, osobito u industrijski razvijenim sredinama poput Svete Nedelje.

Potvrđena visoka spremnost sustava

Provedbom ove vježbe još jednom je potvrđeno kako operativne snage sustava civilne zaštite Grada Svete Nedelje raspolažu znanjem, opremom i koordinacijom potrebnom za pravodobno i učinkovito djelovanje u zaštiti građana i imovine.

Ljubitelji animacije i bezvremenskog humora dolaze na svoje! Ovog vikenda u Brdovcu stiže potpuno nova avantura najpoznatijeg mačka i miša – Tom and Jerry: The Forbidden Compass.

🐭⏳ Avantura kroz vrijeme počinje u muzeju

Radnja nas vodi u užurbani Manhattan, gdje se snalažljivi miš Jerry – ovaj put kao pravi mali zaljubljenik u povijest – ušulja u slavnu izložbu Metropolitanskog muzeja. Njegova meta je mitski artefakt – “Astralni kompas”, predmet koji skriva nevjerojatnu moć.

Naravno, za njim kreće i Tom, koji u ovoj priči preuzima ulogu muzejskog zaštitara, odlučan da konačno stane na kraj Jerryjevim nestašlucima.

No, stvari ubrzo izmiču kontroli – tijekom njihove kaotične potjere kompas pada i aktivira čudesni vrtlog koji ih baca kroz vrijeme i prostor. Počinje avantura prepuna humora, akcije i neočekivanih povijesnih susreta!

🎥 Osnovne informacije o filmu

• Izvorni naziv: Tom and Jerry: The Forbidden Compass
• Redatelj: Gang Zhang
• Žanr: animirani, obiteljski, avantura
• Trajanje: 104 minute
• Godina: 2025
• Država: Kina

🎙️ Sinkronizacija (glasovi):
Karlo Mrkša, Boris Barberić, Marko Cindrić, Daniel Dizdar, Ana Ćapalija, Ivan Mokrović, Roland Rostohar, Dora Jakobović

📍 Projekcije u Kinu Brdovec

Film se prikazuje u Kino Brdovec prema sljedećem rasporedu:

• 🗓️ Petak, 15. svibnja 2026. u 18:00
• 🗓️ Subota, 16. svibnja 2026.
  • 🎞️ 11:00 (matineja)
  • 🎞️ 18:00

🎟️ Zašto pogledati film?

Ova moderna interpretacija legendarnog dvojca donosi:

• svježu priču s elementima putovanja kroz vrijeme
• dinamičnu animaciju i brzu akciju
• humor koji jednako zabavlja djecu i odrasle

Ako tražite idealan obiteljski izlazak ili nostalgično podsjećanje na djetinjstvo – Tom i Jerry su ponovno spremni za akciju!

Vidimo se u kinu! 🍿

Komunalne službe na području Zaprešića nastavljaju s intenzivnim radovima na uređenju i održavanju javnih površina, potvrđujući svakodnevnu brigu za kvalitetu života građana.

Trenutno su u tijeku sanacijski radovi na četiri lokacije – Kupljenovo, Marija Gorica, Laduč i Ivanec – gdje se provode zahvati s ciljem poboljšanja komunalne infrastrukture i sigurnosti prostora. Radovi napreduju prema planu, a njihov završetak donijet će dugoročne koristi lokalnoj zajednici.

Uz to, komunalni djelatnici svakodnevno su angažirani na redovitim poslovima koji uključuju sadnju, košnju i zemljane radove, čime se kontinuirano održava urednost i funkcionalnost javnih površina na širem području Zaprešića.

Iz komunalnog poduzeća ističu i kako je otvoren novi natječaj za radno mjesto na groblju, koji je dostupan do 22. svibnja 2026. godine. Pozivaju sve zainteresirane kandidate da se prijave i postanu dio tima koji svojim radom doprinosi uređenju i dostojanstvu javnih prostora.

Zajedničkim djelovanjem tvrtki Zaprešić d.o.o. i Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o., grad i okolna naselja nastavljaju se razvijati kao uredna, funkcionalna i ugodna mjesta za život.

Predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz istaknuo važnost učestalih linija i modernizacije za kvalitetniji život izvan velikih gradova

U Kumrovcu je održan radni sastanak posvećen planiranoj rekonstrukciji Kumrovečke pruge, na kojem je sudjelovao predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz, Željko Ukić. U fokusu razgovora bio je razvoj prigradske željeznice kao ključnog rješenja za prometne izazove i ravnomjerniji regionalni razvoj.

Ukić je naglasio kako željeznica ima sve veći značaj u povezivanju manjih sredina s velikim urbanim centrima.

„U okruženju većih gradova nastojimo razvijati prigradsku željeznicu. Svjedoci smo prometnih zagušenja i sve većih troškova života, a željeznica nudi učinkovito rješenje – unutar radijusa od 50 kilometara moguće je organizirati prijevoz u trajanju od oko sat vremena, što omogućuje kvalitetnu integraciju okolnih mjesta s gradovima”, istaknuo je Ukić.

Učestalost linija kao temelj razvoja

Poseban naglasak stavljen je na učestalost vlakova, koja je ključna za funkcionalan sustav prigradskog prijevoza. Prema riječima Ukića, upravo redovite linije – svakih 30 do 60 minuta – stvaraju preduvjete za kvalitetniji život u ruralnim sredinama i smanjuju pritisak na velike gradove.

Kao pozitivne primjere naveo je razvoj željezničkog prometa u mjestima poput Dugog Sela, Ivanić-Grada i Vrbovca, ali i širenje mreže u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema Kaštelima i Trogiru.

Obnova pruge donosi rast putnika

Ukić je podsjetio kako i minimalna ulaganja u infrastrukturu mogu donijeti značajne rezultate. Kao primjer naveo je relaciju Zabok – Krapina, gdje je nakon obnove pruge i vraćanja na projektirane brzine zabilježen značajan porast broja linija i putnika.

Danas na toj dionici prometuje više od 40 linija dnevno, dok ih je između Zaboka i Zagreba oko 30. Ipak, upozorio je kako jednokolosiječne pruge predstavljaju ograničenje te naglasio potrebu za izgradnjom dodatnih kolosijeka radi veće pouzdanosti i kapaciteta.

Rast broja putnika i državne mjere

HŽ Putnički prijevoz kontinuirano bilježi rast broja putnika – u 2025. godini zabilježen je porast od 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Tome su pridonijele i mjere Vlade Republike Hrvatske, uključujući besplatan prijevoz za djecu do 18 godina, studente, osobe s invaliditetom te umirovljenike i starije od 65 godina. Cilj ovih mjera je potaknuti naviku korištenja željeznice, osobito među mlađim generacijama.

„Vlakovi su sve puniji, a u pojedinim terminima bilježimo i značajne gužve, što jasno pokazuje potrebu za dodatnim ulaganjima i nabavom novih vlakova”, rekao je Ukić.

Modernizacija ključnih pravaca

Govoreći o stanju infrastrukture, Ukić je upozorio na izazove na pojedinim dionicama, poput pruge Zagreb – Novska, gdje su brzine i dalje ograničene, a vrijeme putovanja produženo.

Planirana modernizacija, uključujući izgradnju drugog kolosijeka i povećanje brzine na do 160 km/h, trebala bi značajno skratiti vrijeme putovanja – gotovo na razinu od jednog sata između Zagreba i Novske.

Kumrovečka pruga kao nova prilika

Zaključno, Ukić je istaknuo kako obnova Kumrovečke pruge predstavlja važan korak u jačanju prometne povezanosti i revitalizaciji ovog dijela Hrvatske.

„Ulaganjem u željezničku infrastrukturu ne gradimo samo prometnice, nego stvaramo uvjete za ostanak ljudi, razvoj lokalnih sredina i kvalitetniji život”, poručio je.

U Staroj školi u Laduču Udruga vinara i podrumara TRSEK održala je redovnu godišnju skupštinu, koja je ove godine imala i svečani karakter povodom obilježavanja 25 godina djelovanja.

Tim povodom izjavu za medije dao je prvi predsjednik udruge Vlado Kosmat, prisjetivši se početaka i razvoja vinogradarstva u ovom kraju.

„Ideja osnivanja bila je okupiti vinare i vidjeti kakva se vina proizvode u našem kraju, ali i potaknuti sadnju kvalitetnih, plemenitih sorti vinove loze“, istaknuo je Kosmat.

Podsjetio je i na važan utjecaj stručnjaka koji su sudjelovali u edukaciji vinara, među kojima i pokojni dr. Šubert, poznat po svom kritičkom pristupu vinima. „Kad ne bi bio zadovoljan, znao je reći ‘brusim sjekiru’, čime je jasno davao do znanja da ne podržava hibride, već isključivo kvalitetne sorte“, rekao je.

Razvoj temeljen na sadnji i edukaciji

Udruga je osnovana 2001. godine uz potporu Općine Brdovec i tadašnjeg načelnika, nakon čega je uslijedio snažan razvoj vinogradarstva.

„U nekoliko godina posađeno je između 15 i 20 tisuća sadnica vinove loze. Interes je bio velik, a paralelno smo radili i na edukaciji – kroz tečajeve, suradnju sa savjetodavnom službom i enolozima“, prisjetio se Kosmat.

Kroz ocjenjivanja vina i razne manifestacije dodatno se podizala kultura vina, što je rezultiralo današnjom prepoznatljivom kvalitetom.

Novi izazovi za vinare

Danas se, međutim, vinari suočavaju s novim izazovima. Vinogradi zasađeni početkom 2000-ih dolaze do kraja proizvodnog ciklusa, a obnova nije dovoljno intenzivna.

„Potreban nam je novi vjetar u leđa. Obnova vinograda trenutačno nije ni približno na razini kao nekad“, upozorio je Kosmat.

Govoreći o budućnosti, osvrnuo se i na nove, interspecifične sorte vinove loze.

„Otpornije su na bolesti i ekonomski isplativije jer zahtijevaju manje zaštite. Imaju dobar šećer i lijep miris, ali još uvijek zaostaju u punini okusa. Ipak, vjerujem da će u budućnosti zauzeti sve veći udio u vinogradima“, dodao je.

Tržište prepoznaje kvalitetu

Kosmat ističe kako kvaliteta vina iz ovog kraja nije upitna.

„Kvaliteta je dobra i tržište to prepoznaje. Ne treba nam bolja kvaliteta, nego veće količine“, naglasio je.

Blizina Zagreba, smatra, predstavlja i prednost i izazov.

„Teško je očekivati da će se od vinogradarstva ovdje moći živjeti kao od primarne djelatnosti. To vrijedi i za druge poljoprivredne grane u ovom području“, rekao je Kosmat.

Mladi i nove ideje ključni za budućnost

Posebno je naglasio važnost uključivanja mlađih generacija.

„Mladi su naša budućnost, ali uz ovakve količine proizvodnje teško je od toga živjeti. To je izazov koji treba rješavati“, poručio je.

Kosmat se osvrnuo i na svoje dugogodišnje vođenje udruge, koje je trajalo 15 godina.

„U jednom trenutku dolazi do zasićenja i tada je važno prepustiti prostor drugima. Potrebne su nove ideje i nova energija – to vrijedi za udrugu, ali i za društvo općenito“, zaključio je.

Obilježavanje 25 godina rada TRSEK-a još jednom je potvrdilo njegovu važnu ulogu u razvoju vinogradarstva brdovečkog kraja, ali i otvorilo pitanja budućnosti – od obnove vinograda do uključivanja mladih i prilagodbe novim trendovima u proizvodnji vina.

Općina Pušća pokrenula je postupak ažuriranja podataka o stambenim površinama kako bi se osigurao pravedniji obračun komunalne naknade. Načelnik Filip Bernardić ističe kako cilj nije povećanje opterećenja građana, već uspostava jednakih pravila za sve stanovnike.

Revizija nakon više od deset godina

Posljednje sustavno utvrđivanje kvadrature objekata provedeno je još 2013. i 2014. godine, a u međuvremenu su se brojni objekti proširivali ili mijenjali. Kako bi se dobila realna slika, Općina je sada, u suradnji s tvrtkom Libusoft, provela snimanje područja dronovima i izradila novu procjenu površina.

Prema riječima načelnika, rezultati su pokazali značajna odstupanja:

„Utvrđeno je da više od 60 posto objekata nema evidentiranu stvarnu kvadraturu, zbog čega dio građana nije plaćao komunalnu naknadu za puni stambeni prostor.“

Pravedniji model umjesto povećanja cijene

Općina je mogla posegnuti za povećanjem komunalnog boda za sve građane, no odlučeno je drugačije rješenje.

„Nismo htjeli dizati cijenu svima, nego utvrditi stvarno stanje. Time štitimo one koji su godinama uredno plaćali sve svoje kvadrate“, naglašava Bernardić.

Komunalni bod ostaje na 0,05 eura po kvadratu, što je, ističu iz Općine, i dalje ispod prosjeka u okruženju.

Za građane koji su već imali točno prijavljenu kvadraturu – promjena neće biti. No, oni kod kojih se utvrdi veća stvarna površina, ubuduće će plaćati razmjerno više.

Građani mogu reagirati – Općina najavljuje fleksibilnost

Iz Općine poručuju kako sustav nije krut te da su moguće korekcije.

Građani koji smatraju da im je pogrešno utvrđena kvadratura mogu se javiti Općini, a manje razlike (do 10 posto) prihvaćat će se bez dodatnih provjera. U složenijim slučajevima, komunalni redar izlazit će na teren i izvršiti mjerenje.

„Ne tvrdimo da je sve 100 posto točno. Spremni smo na pritužbe i korekcije – cilj je doći do stvarnog stanja“, poručuje načelnik.

Bez ovrha do kraja godine

Kako bi građanima omogućili prilagodbu, Općina je odlučila da tijekom 2026. godine neće provoditi ovrhe niti slati opomene.

Plaćanje komunalne naknade moći će se izvršiti fleksibilno, a dužnicima će se omogućiti i obročna otplata.

Od 2027. godine planira se uvođenje strožeg sustava naplate za one koji obveze ne podmiruju.

Prihodi za održavanje komunalne infrastrukture

Komunalna naknada je namjenski prihod koji se koristi isključivo za održavanje komunalne infrastrukture, poput nerazvrstanih cesta.

Trenutni godišnji prihod Općine iznosi oko 100.000 eura, dok su troškovi održavanja cesta oko 200.000 eura. Očekuje se da će novim obračunom prihodi dosegnuti razinu potrebnu za pokrivanje tih troškova.

Odvojene uplatnice za komunalnu i vodnu naknadu

Novost za građane je i razdvajanje uplatnica – komunalna i vodna naknada više neće dolaziti zajedno.

Vodna naknada će se tijekom 2026. godine još uvijek obračunavati prema starim podacima, dok će se komunalna naknada temeljiti na novim kvadraturama.

Javno savjetovanje i otvorena komunikacija

Općina Pušća organizira i javno savjetovanje kako bi građanima dodatno pojasnila promjene i odgovorila na pitanja.

„Ne želimo da ljudi ovo dožive kao represiju. Cilj nam je transparentnost i pravednost za sve“, zaključuje načelnik.

Proces revizije kvadrature predstavlja važan korak prema uređenijem i održivijem sustavu komunalne naknade u Općini Pušća. Tijekom 2026. godine naglasak će biti na prilagodbi, dijalogu i ispravljanju eventualnih nepravilnosti, uz cilj da sustav od 2027. godine bude u potpunosti usklađen i pravedan za sve stanovnike.

Komunalna poduzeća Zaprešić d.o.o. i Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. danas provode redovne i interventne aktivnosti na području zaprešićkog kraja, s naglaskom na sanaciju kvarova u nekoliko naselja.

Prema informacijama iz komunalnih službi, ekipe su trenutno angažirane na otklanjanju kvarova u Laduču, Brdovcu i Drenju, gdje se provode nužni radovi na infrastrukturi vodoopskrbe i odvodnje. Cilj intervencija je što brže uspostaviti normalno funkcioniranje sustava i osigurati kontinuitet usluge za građane.

Iz nadležnih poduzeća poručuju kako se radovi odvijaju prema planu te mole građane za razumijevanje i strpljenje tijekom trajanja sanacije.

U svim ostalim dijelovima sustav komunalnih usluga funkcionira uredno, bez zabilježenih poteškoća ili prekida.

Građani se za dodatne informacije mogu obratiti dežurnim službama komunalnih poduzeća.