U Kumrovcu predstavljen tijek izrade studije izvodljivosti i dogovoreno fazno razvijanje projekta prema Klanjcu
Na inicijativu načelnika Općine Kumrovec Robert Šplajt u Kumrovcu je održan sastanak o daljnjim koracima vezanim uz obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju Kumrovečke odnosno Sutlanske pruge.

Riječ je o pruzi L102 Savski Marof – Kumrovec – državna granica (Imeno), projektu koji se posljednjih mjeseci intenzivno priprema kroz niz koordinacija i konzultacija između lokalne samouprave, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te predstavnika željezničkog sektora.
Studija izvodljivosti u punom tijeku
O tijeku pripreme projekta govorio je Davor Perić koji je predstavio aktualno stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti za revitalizaciju Kumrovečke pruge.

“Predstavili smo stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti za projekt revitalizacije Kumrovečke pruge. Sve sudionike upoznali smo s aktualnim izazovima izrade studije” rekao je Perić.
Podsjetio je kako je izrada studije započela početkom ove godine te da je cilj do kraja 2026. godine definirati optimalno rješenje trase i samog projekta.

Prema njegovim riječima, tijekom iduće godine planira se izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola kako bi se moglo krenuti u realizaciju radova.
Razmatra se više mogućih rješenja
Perić je pojasnio kako studija obuhvaća nekoliko mogućih modela revitalizacije pruge.
“Jedna varijanta predviđa rekonstrukciju postojeće pruge, druga produljenje do kolodvora Imeno, dok jedna opcija razmatra i izmjenu trase koja bi prolazila isključivo hrvatskim teritorijem” – rekao je Perić.
Dodao je kako je najveći izazov činjenica da postojeća trasa na čak 18 mjesta prolazi preko teritorija Slovenija.
Istaknuo je i kako su svi sudionici sastanka upoznati s mogućnošću da se projekt u prvoj fazi realizira do Klanjca, što bi značajno ubrzalo početak realizacije.
Tušek: Projekt će se razvijati fazno
Žarko Tušek istaknuo je kako su na sastanku sudjelovali predstavnici HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

“Dokumentacija je ugovorena i do kraja godine imat ćemo nekoliko studijskih varijanti razvoja sutlanske pruge. Ono što mi je danas posebno drago čuti jest da smo postigli dogovor da se projekt razvija fazno” – rekao je Tušek.
Naglasio je kako bi se u prvoj fazi projekt razvijao do Klanjca, dok bi studijska dokumentacija definirala daljnju dinamiku razvoja kompletne trase.
“Svjesni smo da razvijamo projekt u situaciji u kojoj postoje određeni problemi s katastarskim pozicijama između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, no upravo na dionici do Klanjca tih problema ima najmanje” – objasnio je državni tajnik.
Dodao je kako je cilj razvoja projekta osigurati i kvalitetne intermodalne usluge uz samu prugu.
“Želimo osigurati parkirališta, sustave parkiranja i sve potrebno kako bi stanovništvo sutlanskog kraja, neovisno dolazi li izravno uz prugu ili iz okolnih mjesta, moglo gravitirati željezničkom prijevozu” – rekao je Tušek.
Poručio je i kako ne očekuje ozbiljnije prepreke u suradnji sa Slovenijom.
“Slovenija je Hrvatskoj prijateljska država. Siguran sam da ćemo za razvoj ovog projekta imati podršku i sa slovenske strane gdje god to bude potrebno” – zaključio je.
Ukić: Željeznica je ključ razvoja ruralnih krajeva
Predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz Željko Ukić naglasio je važnost željeznice za povezivanje ruralnih područja s urbanim središtima.

“Prijevozna vremena imaju velike prednosti jer omogućuju integraciju gradova i okolice velikih urbanih središta u jednu funkcionalnu cjelinu” – rekao je Ukić.
Istaknuo je kako upravo učestalost vlakova, svakih 30 ili 60 minuta, omogućuje kvalitetniji život izvan velikih gradova i doprinosi rasterećenju urbanih sredina.
“Iskustva iz drugih dijelova Hrvatske potvrđuju da kvalitetnija željeznička povezanost povećava broj putnika i pomaže zadržavanju stanovništva u manjim sredinama” – poručio je Ukić.
Neslužbeno: obnova do Klanjca oko 20 milijuna eura
Kako se neslužbeno moglo doznati na marginama sastanka, procjenjuje se da obnova, rekonstrukcija ili remont jednog kilometra pruge stoji oko milijun eura.
Prema tim procjenama, za obnovu dionice do Klanjca trebalo bi osigurati oko 20 milijuna eura, dok bi kompletna obnova pruge do Imenog iznosila približno 40 milijuna eura.
Neslužbeno se doznaje i kako postoji plan da se već iduće godine u državni proračun uvrsti prvih 10 milijuna eura za ovaj projekt, dok bi dodatnih 20 milijuna eura bilo planirano tijekom 2028. godine.
Sudionici sastanka stekli su dojam kako je upravo ovaj susret predstavljao konkretan iskorak u odnosu na ranije razgovore te kako je državni tajnik Tušek preuzeo značajnu odgovornost za daljnju realizaciju projekta.
Lokalni čelnici vide pozitivan pomak
Zlatko Brlek istaknuo je kako smatra da je sastanak u Kumrovcu predstavljao pravi iskorak prema realizaciji projekta, ali vjeruje da je upravo remont postojeće pruge jedini realan i izvediv smjer.

Sličnog je stava i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec koji je poručio kako je stekao dojam da se projekt konačno pomaknuo s “nulte točke” te da hrvatska strana sada raspolaže konkretnim argumentima za realizaciju projekta.
Načelnik Općine Dubravica Marin Štritof koji od 2017. godine “gura” i vjeruje u projekt obnove Kumrovečke pruge kaže kako je vrijeme da se osiguraju financijska sredstva za realizaciju projekta. “Održali smo dosada vrlo konstruktivne sastanke, a ovaj je zasigurno bio najkonkretniji. Jasno je da je vrijeme da se osigura novac za revitalizaciju odnosno remont Kumrovečke pruge do Klanjca. Sve bi trebalo biti gotovo u pet godine kroz dvije faze izgradnje i vjerujem da će novac biti osiguran” zaključio je Štritof.

Načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić uvjerena je kako projekt ide u dobrom smjeru te smatra da će “tiha diplomacija” imati važnu ulogu u ponovnom stavljanju Kumrovečke pruge u funkciju.

Domaćin sastanka, načelnik Robert Šplajt, izrazio je zadovoljstvo što bi pruga u prvoj fazi mogla biti obnovljena do Klanjca, odnosno svega sedam kilometara od Kumrovca, ali vjeruje kako će se nakon toga realizirati i druga faza remonta do Imenog.
Pozitivna atmosfera i politička volja ključ uspjeha
Sudionici sastanka složili su se kako sama studija isplativosti neće biti dovoljna za realizaciju projekta ako ne bude postojala jasna politička odluka i kontinuitet državne podrške.
Naglašeno je i kako u katalogu Hrvatskih željeznica postoji oko 350 sličnih željezničkih rukavaca diljem Hrvatske, dok će ih u narednom razdoblju biti obnovljeno tek sedamdesetak.
Upravo zato sudionici smatraju kako je važno da Kumrovečka pruga ostane među prioritetnim infrastrukturnim projektima.
Iz Kumrovca se nakon sastanka mogla osjetiti pozitivna i konstruktivna atmosfera, uz dojam kako revitalizacija Kumrovečke pruge nakon dugog niza godina konačno dobiva ozbiljnije političke konture i realnije izglede za realizaciju.




























