U Staroj školi u Laduču Udruga vinara i podrumara TRSEK održala je redovnu godišnju skupštinu, koja je ove godine imala i svečani karakter povodom obilježavanja 25 godina djelovanja.

Tim povodom izjavu za medije dao je prvi predsjednik udruge Vlado Kosmat, prisjetivši se početaka i razvoja vinogradarstva u ovom kraju.

„Ideja osnivanja bila je okupiti vinare i vidjeti kakva se vina proizvode u našem kraju, ali i potaknuti sadnju kvalitetnih, plemenitih sorti vinove loze“, istaknuo je Kosmat.

Podsjetio je i na važan utjecaj stručnjaka koji su sudjelovali u edukaciji vinara, među kojima i pokojni dr. Šubert, poznat po svom kritičkom pristupu vinima. „Kad ne bi bio zadovoljan, znao je reći ‘brusim sjekiru’, čime je jasno davao do znanja da ne podržava hibride, već isključivo kvalitetne sorte“, rekao je.

Razvoj temeljen na sadnji i edukaciji

Udruga je osnovana 2001. godine uz potporu Općine Brdovec i tadašnjeg načelnika, nakon čega je uslijedio snažan razvoj vinogradarstva.

„U nekoliko godina posađeno je između 15 i 20 tisuća sadnica vinove loze. Interes je bio velik, a paralelno smo radili i na edukaciji – kroz tečajeve, suradnju sa savjetodavnom službom i enolozima“, prisjetio se Kosmat.

Kroz ocjenjivanja vina i razne manifestacije dodatno se podizala kultura vina, što je rezultiralo današnjom prepoznatljivom kvalitetom.

Novi izazovi za vinare

Danas se, međutim, vinari suočavaju s novim izazovima. Vinogradi zasađeni početkom 2000-ih dolaze do kraja proizvodnog ciklusa, a obnova nije dovoljno intenzivna.

„Potreban nam je novi vjetar u leđa. Obnova vinograda trenutačno nije ni približno na razini kao nekad“, upozorio je Kosmat.

Govoreći o budućnosti, osvrnuo se i na nove, interspecifične sorte vinove loze.

„Otpornije su na bolesti i ekonomski isplativije jer zahtijevaju manje zaštite. Imaju dobar šećer i lijep miris, ali još uvijek zaostaju u punini okusa. Ipak, vjerujem da će u budućnosti zauzeti sve veći udio u vinogradima“, dodao je.

Tržište prepoznaje kvalitetu

Kosmat ističe kako kvaliteta vina iz ovog kraja nije upitna.

„Kvaliteta je dobra i tržište to prepoznaje. Ne treba nam bolja kvaliteta, nego veće količine“, naglasio je.

Blizina Zagreba, smatra, predstavlja i prednost i izazov.

„Teško je očekivati da će se od vinogradarstva ovdje moći živjeti kao od primarne djelatnosti. To vrijedi i za druge poljoprivredne grane u ovom području“, rekao je Kosmat.

Mladi i nove ideje ključni za budućnost

Posebno je naglasio važnost uključivanja mlađih generacija.

„Mladi su naša budućnost, ali uz ovakve količine proizvodnje teško je od toga živjeti. To je izazov koji treba rješavati“, poručio je.

Kosmat se osvrnuo i na svoje dugogodišnje vođenje udruge, koje je trajalo 15 godina.

„U jednom trenutku dolazi do zasićenja i tada je važno prepustiti prostor drugima. Potrebne su nove ideje i nova energija – to vrijedi za udrugu, ali i za društvo općenito“, zaključio je.

Obilježavanje 25 godina rada TRSEK-a još jednom je potvrdilo njegovu važnu ulogu u razvoju vinogradarstva brdovečkog kraja, ali i otvorilo pitanja budućnosti – od obnove vinograda do uključivanja mladih i prilagodbe novim trendovima u proizvodnji vina.

Općina Pušća pokrenula je postupak ažuriranja podataka o stambenim površinama kako bi se osigurao pravedniji obračun komunalne naknade. Načelnik Filip Bernardić ističe kako cilj nije povećanje opterećenja građana, već uspostava jednakih pravila za sve stanovnike.

Revizija nakon više od deset godina

Posljednje sustavno utvrđivanje kvadrature objekata provedeno je još 2013. i 2014. godine, a u međuvremenu su se brojni objekti proširivali ili mijenjali. Kako bi se dobila realna slika, Općina je sada, u suradnji s tvrtkom Libusoft, provela snimanje područja dronovima i izradila novu procjenu površina.

Prema riječima načelnika, rezultati su pokazali značajna odstupanja:

„Utvrđeno je da više od 60 posto objekata nema evidentiranu stvarnu kvadraturu, zbog čega dio građana nije plaćao komunalnu naknadu za puni stambeni prostor.“

Pravedniji model umjesto povećanja cijene

Općina je mogla posegnuti za povećanjem komunalnog boda za sve građane, no odlučeno je drugačije rješenje.

„Nismo htjeli dizati cijenu svima, nego utvrditi stvarno stanje. Time štitimo one koji su godinama uredno plaćali sve svoje kvadrate“, naglašava Bernardić.

Komunalni bod ostaje na 0,05 eura po kvadratu, što je, ističu iz Općine, i dalje ispod prosjeka u okruženju.

Za građane koji su već imali točno prijavljenu kvadraturu – promjena neće biti. No, oni kod kojih se utvrdi veća stvarna površina, ubuduće će plaćati razmjerno više.

Građani mogu reagirati – Općina najavljuje fleksibilnost

Iz Općine poručuju kako sustav nije krut te da su moguće korekcije.

Građani koji smatraju da im je pogrešno utvrđena kvadratura mogu se javiti Općini, a manje razlike (do 10 posto) prihvaćat će se bez dodatnih provjera. U složenijim slučajevima, komunalni redar izlazit će na teren i izvršiti mjerenje.

„Ne tvrdimo da je sve 100 posto točno. Spremni smo na pritužbe i korekcije – cilj je doći do stvarnog stanja“, poručuje načelnik.

Bez ovrha do kraja godine

Kako bi građanima omogućili prilagodbu, Općina je odlučila da tijekom 2026. godine neće provoditi ovrhe niti slati opomene.

Plaćanje komunalne naknade moći će se izvršiti fleksibilno, a dužnicima će se omogućiti i obročna otplata.

Od 2027. godine planira se uvođenje strožeg sustava naplate za one koji obveze ne podmiruju.

Prihodi za održavanje komunalne infrastrukture

Komunalna naknada je namjenski prihod koji se koristi isključivo za održavanje komunalne infrastrukture, poput nerazvrstanih cesta.

Trenutni godišnji prihod Općine iznosi oko 100.000 eura, dok su troškovi održavanja cesta oko 200.000 eura. Očekuje se da će novim obračunom prihodi dosegnuti razinu potrebnu za pokrivanje tih troškova.

Odvojene uplatnice za komunalnu i vodnu naknadu

Novost za građane je i razdvajanje uplatnica – komunalna i vodna naknada više neće dolaziti zajedno.

Vodna naknada će se tijekom 2026. godine još uvijek obračunavati prema starim podacima, dok će se komunalna naknada temeljiti na novim kvadraturama.

Javno savjetovanje i otvorena komunikacija

Općina Pušća organizira i javno savjetovanje kako bi građanima dodatno pojasnila promjene i odgovorila na pitanja.

„Ne želimo da ljudi ovo dožive kao represiju. Cilj nam je transparentnost i pravednost za sve“, zaključuje načelnik.

Proces revizije kvadrature predstavlja važan korak prema uređenijem i održivijem sustavu komunalne naknade u Općini Pušća. Tijekom 2026. godine naglasak će biti na prilagodbi, dijalogu i ispravljanju eventualnih nepravilnosti, uz cilj da sustav od 2027. godine bude u potpunosti usklađen i pravedan za sve stanovnike.

Komunalna poduzeća Zaprešić d.o.o. i Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. danas provode redovne i interventne aktivnosti na području zaprešićkog kraja, s naglaskom na sanaciju kvarova u nekoliko naselja.

Prema informacijama iz komunalnih službi, ekipe su trenutno angažirane na otklanjanju kvarova u Laduču, Brdovcu i Drenju, gdje se provode nužni radovi na infrastrukturi vodoopskrbe i odvodnje. Cilj intervencija je što brže uspostaviti normalno funkcioniranje sustava i osigurati kontinuitet usluge za građane.

Iz nadležnih poduzeća poručuju kako se radovi odvijaju prema planu te mole građane za razumijevanje i strpljenje tijekom trajanja sanacije.

U svim ostalim dijelovima sustav komunalnih usluga funkcionira uredno, bez zabilježenih poteškoća ili prekida.

Građani se za dodatne informacije mogu obratiti dežurnim službama komunalnih poduzeća.

Veći iznosi grobarine posebno pogodili korisnike većih grobnih mjesta na starim grobljima u Laduču i Javorju

Općinsko vijeće Općine Brdovec će na sljedećoj sjednici raspravljat o poništenju odluke o povećanim godišnjim grobnim naknadama donesene u rujnu prošle godine. Nakon revizije odluke i donošenja novog prijedloga cijena, stvorit će se pravni okvir za povrat novca građanima koji su grobarinu već uplatili prema ranije izdanim rješenjima.

Podsjetimo, Općinsko vijeće je u rujnu 2025. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog povećanja grobnih naknada za groblja Javorje i Laduč. Odlukom je tada bilo predviđeno povećanje godišnje grobne naknade na 10 eura po četvornom metru grobnog mjesta, uz uvođenje naknada za korištenje kazeta za urne.

Stara groblja i veće površine grobova doveli do viših iznosa

Iako je cilj odluke bio uskladiti cijene s realnim troškovima održavanja groblja nakon više od 20 godina bez promjena, u praksi su najveće povećanje osjetili upravo korisnici grobnih mjesta na starim dijelovima groblja.

Naime, groblja u Laduču i Javorju spadaju među starija groblja na kojima velik broj grobnih mjesta nije izveden prema današnjim standardnim, odnosno tipskim dimenzijama. Zbog toga mnoga grobna mjesta imaju znatno veću kvadraturu od današnjih uobičajenih grobova.

Kako se obračun grobne naknade radi prema četvornom metru površine grobnog mjesta, korisnicima većih grobova izdana su i osjetno viša rješenja za plaćanje grobarine.

U Općini ističu kako je do značajnijeg povećanja došlo u najboljoj namjeri, prvenstveno zbog potrebe usklađivanja naknada s troškovima održavanja groblja, no praksa je pokazala da su upravo vlasnici većih, starijih grobnih mjesta bili najviše financijski pogođeni.

Nova rasprava i novi model obračuna

Zbog toga će vijećnici na idućoj sjednici ponovno raspravljati o modelu obračuna i novim cijenama grobnih naknada koje će predložiti načelnik Općine Brdovec.

Nakon donošenja nove odluke i poništenja prethodne, Općina će moći pokrenuti postupak povrata novca građanima koji su već platili grobarinu prema ranije donesenim rješenjima.

U Općini očekuju kako će nova odluka omogućiti pravedniji i uravnoteženiji sustav naplate, uz zadržavanje potrebnog standarda održavanja groblja.

U Kumrovcu predstavljen tijek izrade studije izvodljivosti i dogovoreno fazno razvijanje projekta prema Klanjcu

Na inicijativu načelnika Općine Kumrovec Robert Šplajt u Kumrovcu je održan sastanak o daljnjim koracima vezanim uz obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju Kumrovečke odnosno Sutlanske pruge.

Riječ je o pruzi L102 Savski Marof – Kumrovec – državna granica (Imeno), projektu koji se posljednjih mjeseci intenzivno priprema kroz niz koordinacija i konzultacija između lokalne samouprave, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te predstavnika željezničkog sektora.

Studija izvodljivosti u punom tijeku

O tijeku pripreme projekta govorio je Davor Perić koji je predstavio aktualno stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti za revitalizaciju Kumrovečke pruge.

“Predstavili smo stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti za projekt revitalizacije Kumrovečke pruge. Sve sudionike upoznali smo s aktualnim izazovima izrade studije” rekao je Perić.

Podsjetio je kako je izrada studije započela početkom ove godine te da je cilj do kraja 2026. godine definirati optimalno rješenje trase i samog projekta.

Prema njegovim riječima, tijekom iduće godine planira se izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola kako bi se moglo krenuti u realizaciju radova.

Razmatra se više mogućih rješenja

Perić je pojasnio kako studija obuhvaća nekoliko mogućih modela revitalizacije pruge.

“Jedna varijanta predviđa rekonstrukciju postojeće pruge, druga produljenje do kolodvora Imeno, dok jedna opcija razmatra i izmjenu trase koja bi prolazila isključivo hrvatskim teritorijem” – rekao je Perić.

Dodao je kako je najveći izazov činjenica da postojeća trasa na čak 18 mjesta prolazi preko teritorija Slovenija.

Istaknuo je i kako su svi sudionici sastanka upoznati s mogućnošću da se projekt u prvoj fazi realizira do Klanjca, što bi značajno ubrzalo početak realizacije.

Tušek: Projekt će se razvijati fazno

Žarko Tušek istaknuo je kako su na sastanku sudjelovali predstavnici HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

“Dokumentacija je ugovorena i do kraja godine imat ćemo nekoliko studijskih varijanti razvoja sutlanske pruge. Ono što mi je danas posebno drago čuti jest da smo postigli dogovor da se projekt razvija fazno” – rekao je Tušek.

Naglasio je kako bi se u prvoj fazi projekt razvijao do Klanjca, dok bi studijska dokumentacija definirala daljnju dinamiku razvoja kompletne trase.

“Svjesni smo da razvijamo projekt u situaciji u kojoj postoje određeni problemi s katastarskim pozicijama između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, no upravo na dionici do Klanjca tih problema ima najmanje” – objasnio je državni tajnik.

Dodao je kako je cilj razvoja projekta osigurati i kvalitetne intermodalne usluge uz samu prugu.

“Želimo osigurati parkirališta, sustave parkiranja i sve potrebno kako bi stanovništvo sutlanskog kraja, neovisno dolazi li izravno uz prugu ili iz okolnih mjesta, moglo gravitirati željezničkom prijevozu” – rekao je Tušek.

Poručio je i kako ne očekuje ozbiljnije prepreke u suradnji sa Slovenijom.

“Slovenija je Hrvatskoj prijateljska država. Siguran sam da ćemo za razvoj ovog projekta imati podršku i sa slovenske strane gdje god to bude potrebno” – zaključio je.

Ukić: Željeznica je ključ razvoja ruralnih krajeva

Predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz Željko Ukić naglasio je važnost željeznice za povezivanje ruralnih područja s urbanim središtima.

“Prijevozna vremena imaju velike prednosti jer omogućuju integraciju gradova i okolice velikih urbanih središta u jednu funkcionalnu cjelinu” – rekao je Ukić.

Istaknuo je kako upravo učestalost vlakova, svakih 30 ili 60 minuta, omogućuje kvalitetniji život izvan velikih gradova i doprinosi rasterećenju urbanih sredina.

“Iskustva iz drugih dijelova Hrvatske potvrđuju da kvalitetnija željeznička povezanost povećava broj putnika i pomaže zadržavanju stanovništva u manjim sredinama” – poručio je Ukić.

Neslužbeno: obnova do Klanjca oko 20 milijuna eura

Kako se neslužbeno moglo doznati na marginama sastanka, procjenjuje se da obnova, rekonstrukcija ili remont jednog kilometra pruge stoji oko milijun eura.

Prema tim procjenama, za obnovu dionice do Klanjca trebalo bi osigurati oko 20 milijuna eura, dok bi kompletna obnova pruge do Imenog iznosila približno 40 milijuna eura.

Neslužbeno se doznaje i kako postoji plan da se već iduće godine u državni proračun uvrsti prvih 10 milijuna eura za ovaj projekt, dok bi dodatnih 20 milijuna eura bilo planirano tijekom 2028. godine.

Sudionici sastanka stekli su dojam kako je upravo ovaj susret predstavljao konkretan iskorak u odnosu na ranije razgovore te kako je državni tajnik Tušek preuzeo značajnu odgovornost za daljnju realizaciju projekta.

Lokalni čelnici vide pozitivan pomak

Zlatko Brlek istaknuo je kako smatra da je sastanak u Kumrovcu predstavljao pravi iskorak prema realizaciji projekta, ali vjeruje da je upravo remont postojeće pruge jedini realan i izvediv smjer.

Sličnog je stava i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec koji je poručio kako je stekao dojam da se projekt konačno pomaknuo s “nulte točke” te da hrvatska strana sada raspolaže konkretnim argumentima za realizaciju projekta.

Načelnik Općine Dubravica Marin Štritof koji od 2017. godine “gura” i vjeruje u projekt obnove Kumrovečke pruge kaže kako je vrijeme da se osiguraju financijska sredstva za realizaciju projekta. “Održali smo dosada vrlo konstruktivne sastanke, a ovaj je zasigurno bio najkonkretniji. Jasno je da je vrijeme da se osigura novac za revitalizaciju odnosno remont Kumrovečke pruge do Klanjca. Sve bi trebalo biti gotovo u pet godine kroz dvije faze izgradnje i vjerujem da će novac biti osiguran” zaključio je Štritof.

Načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić uvjerena je kako projekt ide u dobrom smjeru te smatra da će “tiha diplomacija” imati važnu ulogu u ponovnom stavljanju Kumrovečke pruge u funkciju.

Domaćin sastanka, načelnik Robert Šplajt, izrazio je zadovoljstvo što bi pruga u prvoj fazi mogla biti obnovljena do Klanjca, odnosno svega sedam kilometara od Kumrovca, ali vjeruje kako će se nakon toga realizirati i druga faza remonta do Imenog.

Pozitivna atmosfera i politička volja ključ uspjeha

Sudionici sastanka složili su se kako sama studija isplativosti neće biti dovoljna za realizaciju projekta ako ne bude postojala jasna politička odluka i kontinuitet državne podrške.

Naglašeno je i kako u katalogu Hrvatskih željeznica postoji oko 350 sličnih željezničkih rukavaca diljem Hrvatske, dok će ih u narednom razdoblju biti obnovljeno tek sedamdesetak.

Upravo zato sudionici smatraju kako je važno da Kumrovečka pruga ostane među prioritetnim infrastrukturnim projektima.

Iz Kumrovca se nakon sastanka mogla osjetiti pozitivna i konstruktivna atmosfera, uz dojam kako revitalizacija Kumrovečke pruge nakon dugog niza godina konačno dobiva ozbiljnije političke konture i realnije izglede za realizaciju.

Otvoren natječaj vrijedan 550 tisuća eura za povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva

Zagrebačka županija nastavlja snažno ulagati u razvoj održivog i konkurentnog gospodarstva te je otvorila novi javni natječaj za dodjelu potpora za povećanje energetske učinkovitosti poduzetnika u 2026. godini. Za ovu namjenu osigurano je ukupno 550 tisuća eura, a poduzetnici mogu ostvariti do 15 tisuća eura bespovratnih sredstava za ugradnju solarnih elektrana.

Javni natječaj otvoren je do 5. lipnja 2026. godine, a cilj mu je potaknuti gospodarstvenike na korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje troškova poslovanja i povećanje energetske neovisnosti.

Potpora do 50 posto investicije

Mikro i mali poduzetnici mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 50 posto prihvatljivih troškova investicije, odnosno maksimalno 15 tisuća eura po korisniku.

Prihvatljivi troškovi uključuju:

• nabavu i ugradnju fotonaponskih ćelija odnosno solarnih elektrana
• nabavu i ugradnju brojila za proizvodnju električne energije

Uvjet je da se elektrana ugrađuje na objekt koji je u vlasništvu prijavitelja i koristi se za potrebe registrirane djelatnosti.

Posebno je naglašeno kako sustavi moraju biti projektirani za vlastitu potrošnju električne energije, odnosno ne smiju biti predimenzionirani u odnosu na godišnju potrošnju iz prethodne godine.

Tko se može prijaviti?

Pravo prijave imaju mikro i mali subjekti malog gospodarstva sa sjedištem na području Zagrebačke županije, i to:

• obrti
• trgovačka društva
• zadruge
• ustanove

Natječaj je posebno usmjeren na poduzetnike iz:

• područja C – prerađivačka industrija
• područja I – smještaj, odnosno hoteli, odmarališta i kampovi

Ukupno 3 milijuna eura za poduzetnike

Ovaj natječaj dio je šireg paketa mjera kojima Zagrebačka županija tijekom 2026. godine podupire razvoj gospodarstva i poduzetništva.

Ukupno je kroz tri programa osigurano čak 3 milijuna eura bespovratnih sredstava:

• 1,9 milijuna eura za povećanje konkurentnosti proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti
• 550 tisuća eura za energetsku učinkovitost i solarne elektrane
• 400 tisuća eura za poduzetnike početnike

Iz Zagrebačke županije ističu kako ovim mjerama žele dodatno potaknuti investicije, modernizaciju poslovanja i zelenu tranziciju gospodarstva.

Gdje pronaći informacije?

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci dostupni su na službenim stranicama Zagrebačke županije.

Dodatne informacije poduzetnici mogu dobiti putem e-mail adrese Upravnog odjela za gospodarstvo i fondove Europske unije: uog@zagrebacka-zupanija.hr.