Državni praznik kojim Republika Hrvatska odaje počast svima koji su se borili protiv fašizma i za slobodu
Republika Hrvatska danas obilježava Dan antifašističke borbe, jedan od najvažnijih datuma suvremene hrvatske povijesti i jedan od službenih državnih praznika. Ovaj dan trajni je podsjetnik na hrabrost i odlučnost ljudi koji su se tijekom Drugoga svjetskog rata suprotstavili fašizmu, boreći se za slobodu, ljudsko dostojanstvo i temeljna prava.
Dan antifašističke borbe obilježava se u spomen na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ali i jedna od prvih organiziranih antifašističkih postrojbi u tada okupiranoj Europi.
Upravo je antifašistički pokret na ovim prostorima dao značajan doprinos borbi protiv nacizma i fašizma, ideologija koje su iza sebe ostavile milijune žrtava, razaranja i neizmjernu ljudsku patnju. Borba protiv totalitarizma, mržnje i diskriminacije ostaje trajna vrijednost suvremenih demokratskih društava.
Ustav Republike Hrvatske jasno ističe kako se hrvatska državnost, uz ostalo, temelji i na odlukama ZAVNOH-a, čime je antifašizam ugrađen među temeljne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u čestitki povodom Dana antifašističke borbe podsjetio je kako se ovoga dana prisjećamo osnutka prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj te istaknuo važnost očuvanja temeljnih demokratskih vrijednosti.
– „Zahvaljujući hrvatskim antifašistima, Hrvatska je svrstana među zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu. U vremenu složenih globalnih okolnosti, važno je očuvati vrijednosti koje nas kao društvo ujedinjuju – slobodu, demokraciju, vladavinu prava i ljudsko dostojanstvo. Čestitam Dan antifašističke borbe!“ – poručio je premijer Plenković.
Istodobno, važno je istaknuti kako se obilježavanje Dana antifašističke borbe odnosi na otpor fašizmu i borbu za slobodu te ga ne treba poistovjećivati s događajima koji su uslijedili nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Poslijeratni zločini, u kojima su stradale tisuće nedužnih ljudi, predstavljaju tragično poglavlje hrvatske i europske povijesti te zaslužuju pijetet prema svim žrtvama i najstrožu osudu. Suvremeno demokratsko društvo počiva na jasnoj osudi svih zločina, bez obzira na to tko ih je počinio i pod kojim okolnostima.
Dan antifašističke borbe stoga nije samo prisjećanje na povijesne događaje, već i prilika da se potvrdi privrženost vrijednostima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava, tolerancije i međusobnog uvažavanja. U vremenu brojnih globalnih izazova, poruke mira, solidarnosti i zajedništva važnije su nego ikada.
Obilježavanjem ovog državnog praznika odaje se počast svim hrvatskim antifašistima i žrtvama rata te se istodobno šalje jasna poruka kako su sloboda, mir i demokracija vrijednosti koje je potrebno trajno njegovati i čuvati za buduće generacije.
