PRIGORSKI KAJ

6 – Tisuće ikavskih riči otrgnute zaboravu: Kako je Udruga Ivana Perkovca iz Šenkovca sačuvala jezično blago svojega kraja

KULTURNA BAŠTINA | ŠENKOVEC – SAVSKO-SUTLANSKI KRAJ

Pet godina predanog rada, terenskih istraživanja i suradnje s jezikoslovnim stručnjacima rezultiralo je jedinstvenim Rječnikom kajkavske donjosutlanske ikavice. Članovi Udruge Ivana Perkovca iz Šenkovca, zajedno s izvornim govornicima i stručnjacima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prikupili su i obradili čak 11.000 riječi te tako sačuvali dragocjeno jezično blago savsko-sutlanskoga kraja.

U vremenu kada mnogi zavičajni govori postupno nestaju iz svakodnevne uporabe, a stare riječi sve rjeđe možemo čuti među mlađim generacijama, članovi Udruge Ivana Perkovca iz Šenkovca pokazali su kako se ljubav prema vlastitom kraju može pretvoriti u vrijedan kulturni i znanstveni projekt.

Njihova želja bila je jednostavna, ali iznimno važna – sačuvati kajkavsku ikavicu, govor kojim su stoljećima govorili stanovnici savsko-sutlanskoga kraja, i prenijeti ga budućim generacijama.

Rezultat je Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice, kapitalno djelo koje na jednom mjestu okuplja 11.000 prikupljenih i stručno obrađenih riječi.

Od ideje do rječnika – pet godina istraživanja i prikupljanja riječi

U srpnju 2010. godine članice i članovi Udruge Ivana Perkovca uključili su se u projekt pod nazivom „Zaštita nematerijalnog kulturnog dobra Kajkavskog donjosutlanskog ikavskog dijalekta – kajkavske ikavice – istraživanje, dokumentacija i izdavanje Rječnika“.

Bio je to početak opsežnog posla koji je zahtijevao mnogo strpljenja, znanja, terenskog rada i suradnje s izvornim govornicima.

Prikupljanje riječi odvijalo se među stanovnicima kraja u kojem je kajkavska ikavica još uvijek dio svakodnevnog života. Posebno su vrijedna bila jezična znanja starijih generacija, koje su sačuvale izraze povezane s nekadašnjim načinom života, poljoprivredom, obiteljskim običajima, zanatima i međuljudskim odnosima.

U projektu su sudjelovali izvorni govornici kajkavske ikavice u suradnji sa stručnim suradnicima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

Njihov rad obuhvaćao je terenska istraživanja, prikupljanje i dokumentiranje riječi, njihov opis i sistematizaciju, ali i akcentuaciju, odnosno bilježenje naglasaka, te auditivnu dokumentaciju izvornoga govora.

Takav pristup omogućio je da se ne sačuvaju samo riječi i njihova značenja nego i posebnosti izgovora koje kajkavsku ikavicu čine prepoznatljivom.

Kajkavska ikavica zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske

Posebnu važnost cijelom projektu daje činjenica da je kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt još 2008. godine dobio status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Riječ je o posebnom jezičnom izričaju koji se njeguje na području većeg dijela Općine Brdovec, osim Zdenaca Brdovečkih, zatim Općine Marija Gorica, dijela Dubravice te naselja Marija Magdalena u Općini Pušća.

Kajkavska ikavica prepoznatljiva je po riječima poput mliko umjesto mlijeko, dilati umjesto raditi ili popivati u značenju pjevati.

No, njezina vrijednost mnogo je šira od pojedinačnih riječi.

U tom se govoru čuvaju povijest, običaji, način razmišljanja i svakodnevni život brojnih generacija koje su živjele uz Savu i Sutlu.

Rječnik s 11.000 riječi prvi put predstavljen u Brdovcu 2015. godine

Nakon pet godina istraživanja i stručne obrade, Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice prvi je put svečano predstavljen 30. svibnja 2015. godine u Brdovcu.

Bio je to značajan trenutak za članove Udruge Ivana Perkovca, ali i za sve stanovnike kraja koji njeguju kajkavsku ikavicu.

Rječnik je potom predstavljen i široj javnosti, među ostalim na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu, u Krapini te na Mariji Magdaleni.

Time je zavičajni govor savsko-sutlanskoga kraja dobio zasluženu pozornost i izvan područja na kojem se tradicionalno govori.

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

NAJNOVIJE
POVEZANI SADRZAJ