Više od 300 novinara, profesora i studenata iz cijele Hrvatske okupilo se na međunarodnoj konferenciji „Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo“, posvećenoj medijskim praksama koje jačaju povjerenje publike i potiču pozitivne društvene promjene. Konferenciju su u Zagrebu organizirali Agencija za elektroničke medije i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI).
Novinarstvo koje ne staje na problemima, već traži rješenja
Središnje pitanje konferencije bilo je može li novinarstvo biti više od kroničara negativnih događaja te postati pokretač konstruktivnih promjena u društvu. Konstruktivno novinarstvo, kako je istaknuto, zadržava temeljne profesionalne standarde, ali fokus širi s problema na moguća rješenja, kontekst i buduće korake.
Ovaj pristup sve je prisutniji u europskim redakcijama, a prepoznaje se kao alat za jačanje vjerodostojnosti medija, zadovoljstva novinara i povjerenja publike.
Ulrik Haagerup: Ljudi ne žele više vijesti, nego bolje
Posebnu pozornost sudionika privuklo je izlaganje Ulrika Haagerupa, jednog od vodećih europskih zagovornika konstruktivnog novinarstva i bivšeg glavnog urednika danskog javnog servisa. Haagerup je upozorio da su vijesti posljednjih desetljeća sve negativnije, osobito s razvojem pametnih telefona i digitalnih platformi.
– Publika danas ne želi potpuni prekid informiranja. Žele relevantne, pouzdane i smisleno obrađene vijesti. Ne žele samo probleme, nego i moguća rješenja te prostor za informiranu raspravu – poručio je Haagerup.
Naglasio je kako konstruktivno novinarstvo ne „omekšava“ profesiju, već je jača jer otkrivanjem rješenja stvara dodatni pritisak na one koji tvrde da promjene nisu moguće.
Granica između konstruktivnosti i aktivizma
Jedan od izazova ovakvog pristupa je opasnost prelaska u aktivističko novinarstvo. O tome je govorio profesor Peter Bro sa Sveučilišta Južne Danske, istaknuvši da novinar ne smije biti indiferentan, ali se ne smije ni zalagati za politička, ideološka ili komercijalna stajališta.
– Cilj nije ponuditi jedno „ispravno“ rješenje, već predstaviti različite mogućnosti o kojima građani mogu raspravljati – naglasio je Bro.
Primjeri dobre prakse iz Europe
Na konferenciji su predstavljeni i konkretni primjeri konstruktivnog i solutions novinarstva. Çağrı Özdemir iz Deutsche Wellea govorio je o projektu „+90“, turskom YouTube kanalu koji daje glas mladima, ženama i nacionalnim manjinama te danas okuplja više od 870 tisuća pratitelja.
Meenal Thakur iz organizacije Transitions Media iz Praga istaknula je da mediji, uz ulogu „psa čuvara“, mogu biti i „pas vodič“ koji građanima pokazuje da su promjene moguće i ostvarive.
Hrvatski kontekst i budućnost profesije
U sklopu tri panel-rasprave hrvatski i strani novinari, urednici i medijski stručnjaci raspravljali su o izazovima uvođenja konstruktivnog pristupa u svakodnevni rad redakcija. Zaključeno je kako još uvijek postoji skepsa prema pričama orijentiranim na rješenja, zbog čega je nužna dodatna edukacija novinara, urednika, ali i publike.
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je da mediji gube utrku s društvenim mrežama, zbog čega građani sve teže razlikuju provjerene informacije od dezinformacija.
– Bez kvalitetnih i profesionalnih medija nema ni demokracije. Hrvatski mediji moraju izaći iz utrke za brzinom i okrenuti se razvoju konstruktivnog novinarstva – poručila je ministrica.
Slično je naglasio i Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, istaknuvši da konstruktivno novinarstvo može biti ključ za povratak povjerenja građana u medije u vremenu društvenih mreža, algoritama i dezinformacija.
Knjige i edukacija kao temelj promjena
Agencija za elektroničke medije predstavila je i hrvatska izdanja knjiga Ulrika Haagerupa, Petera Broa i Cathrine Gyldensted o konstruktivnom novinarstvu, koje su besplatno distribuirane fakultetima, knjižnicama i institucijama.
Konferencija je održana u sklopu NPOO mjere „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.
