Zagreb, 8. prosinca 2025. — Hrvatska hitno treba preispitati administrativna opterećenja i ograničenja koja koče rad obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova), zaključak je okruglog stola održanog u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta. Struka, poljoprivrednici i predstavnici institucija složili su se da postojeći propisi, umjesto da potiču razvoj dopunskih djelatnosti, često stvaraju dodatne prepreke i povećavaju troškove.
Malo dopunskih djelatnosti u odnosu na EU prosjek
Hrvatska je među rijetkim državama Europske unije koja je 2018. donijela poseban Zakon o OPG-u, stvarajući jedinstven pravni okvir između OPG-a i obrta. Prema najnovijim podacima APPRRR-a, u Hrvatskoj djeluje oko 111.000 OPG-ova i 38.000 SOPG-ova, a oni zajedno čine čak 96% svih poljoprivrednih subjekata. Ipak, dopunske djelatnosti obavlja tek 2,2% gospodarstava, što je znatno ispod europskog prosjeka od 5%.
Upravo zbog toga okrugli stol okupio je više od stotinu sudionika iz cijele zemlje, ponajprije poljoprivrednike koji se bave agroturizmom te preradom maslinova ulja, mlijeka i sira — djelatnostima koje OPG-ovima omogućuju rast prihoda i veću tržišnu otpornost.
EU ograničava administrativne pritiske, Hrvatska još traži rješenja
Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je kako postojeći Zakon nerijetko koči razvoj malih proizvođača:
“Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja. Primjeri drugih članica pokazuju da se opterećenja mogu značajno smanjiti, što bi trebalo razmotriti i kod nas.”
Dodao je i da EU od iduće godine uvodi nove mjere za rasterećenje poljoprivrednika — ograničavanje broja godišnjih kontrola, ukidanje obavezne godišnje revizije učinka te zabranu ponovljenih inspekcija u istoj godini.
Ministarstvo: Dopunske djelatnosti potiču diverzifikaciju i održivost
Dalibor Janda iz Ministarstva poljoprivrede naglasio je kako Zakon omogućuje OPG-ovima upis više dopunskih djelatnosti, što bi trebalo jačati njihovu ekonomsku otpornost:
“Nadamo se da će još više poljoprivrednika prepoznati prilike za rast, konkurentnost i održivi razvoj.”
Praksa: Papirologija guši agroturizam i male prerađivače
Najviše kritika stiglo je upravo od onih koji se svakodnevno suočavaju s administrativnim preprekama. Aleksandra Kuratko Pani iz Udruge ruralnog turizma upozorila je da komplicirane procedure odbijaju OPG-ove od dopunskih djelatnosti:
“Iako je namjera Zakona dobra, njegova provedba narušava principe seoskog turizma i ugrožava proizvodnju zaštićenih proizvoda.”
Udruga je zatražila od saborskog Odbora za poljoprivredu pokretanje postupka vrednovanja Zakona i svih podzakonskih akata.
Neusklađenost propisa i neslaganje s europskim tumačenjima
Predstavnici Udruga istaknuli su i koliziju Zakona s propisima Ministarstva turizma i sporta, dok je Jakša Najev iz PZ Marine upozorio na odstupanja od mišljenja Europske komisije. Prema Komisiji, proizvodnja ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja ne bi se trebala tretirati kao prerada, nego kao primarna poljoprivredna proizvodnja. Hrvatska to još nije uskladila.
Rasprava je jasno pokazala zajednički stav — da su OPG-ovi temelj hrvatske poljoprivrede, ali da njihov razvoj zahtijeva hitno administrativno i pravno rasterećenje. Sudionici očekuju da nadležna ministarstva i zakonodavci što prije pokrenu izmjene propisa koje će malim proizvođačima omogućiti stabilniji i održiviji razvoj.
