Hrvatska vlada će na jednoj od dvije sljedeće sjednice donijeti nove mogućnosti za općine koji se žele spojiti ili funkcionalno udružiti. Funkcionalno udruživanje bi mogao biti prvi korak ka ujedinjenju jedinica lokalne samouprave koje su tijekom godina došle u situaciju da ne mogu samostalno opstati i kvalitetno zadovoljavati potrebe svojih građana.
Odmah treba reći da će ti kriteriji biti izuzetno privlačni jer će jedinicama lokalne samouprave koje se odluče za spajanje ili funkcionalno udruživanje donijeti dodatni novac u ionako prazne Proračune.
Prema nekim izvorima u radnom materijalu stoji da će uz različite financijske potpore koje će dobivati za stvarno spajanje, država na sebe preuzeti i nagomilane dugove.
Projekcije koje će stići pred premijera Andreja Plenkovića idu u smjeru da će veće općine u praksi preuzimati manju općinu i za to će dobiti značajnu novčanu potporu, a država će na sebe kao što smo već napisali preuzeti dugove asimilirane općine.
Nova općina bi tako trebala dobiti dvostruki iznos od onoga kojeg je dosada manja općina dobivao dosada iz fonda fiskalnog izravnavanja.
Poticaji za dobrovoljna i stvarna spajanja uključivati će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina koje će lokalne jedinice morati namjenski koristiti za infrastrukturne projekte.
One općine koje će se odlučiti samo funkcionalno spajati, za obavljanje pojedinih zajedničkih poslova isto će dobiti poticaje, a najznačajniji je da će imati potporu za troškove tekućeg poslovanja točnije za trošak zaposlenih.
Teško je za povjerovati da će Vlada RH dozvoliti previše prostora odlučivanja lokalnim čelnicima hoće li ili neće. Naime, Vlada ima instrumente, ali i jasne pokazatelje koji govore koje JLS mogu samostalno, a koje ne mogu samostalno poslovati odnosno opstati.
Visina poticaja za funkcionalno spajanje ovisiti će o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.
Funkcionalno spojene općine zadržati će sredstva iz Proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja najmanje dvije godine nakon spajanja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja, a mogli bi računati na dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina nakon spajanja.
Koji će biti početni parametri za razradu modela biti. Prije svega potrebe općina, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga, proračunski kapaciteti …
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđeno je da će pojedine općine imati pravo na sufinanciranje ako je uključena u zajedničko obavljanje određenih poslova, od kojih barem jedan obavlja zajednički s drugom jedinicom. U takvom slučaju imala bi pravo na određeni postotak sufinanciranja izdataka svog proračuna ostvarenih u tu svrhu u prethodnoj godini.
Za svaki dodatni posao iznos sufinanciranja bi se povećavao za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja.
Razgovarali smo sa pojedinim čelnicima JLS kao i stručnjacima za ovu materiju koji kažu da je prijedlog dobar i funkcionalan, ali da sumnjaju da će premijer Andrej Plenković ustrajati na reformi lokalne samouprave zbog otpora “s terena”. Vrijeme će pokazati koliko je ustrajnost i iskrena namjera provedbe reforme o kojoj se priča već desetljeće, a za koju smatramo da je jedna od najvažnijih u daljnjem razvoju komunalnog ustroja, ali iskreno neće pridonijeti značajnijim uštedama. A one se procjenjuju na nekih 100 milijuna kuna kolika je izgradnja primjerice 5 vrtića. Uštede idu od vrha, od visoke politike, ali građani će popiti priču o uštedama na dnu ionako očajni kako će preživjeti vremena koja dolaze.
I da ne bi bio nedorečen, postoji na desetke agencija i ustanova koje ničem ne služe osim uhljebljivanju određenih kadrova vladajućih političkih struktura, broj ministarstava bi se mogao smanjiti bar za 1/3, a zastupnika u hrvatskom Saboru za 50%, pitam se ne bi li primjerice iz svake županije, a imamo ih 21, mogli birati tri zastupnika u Sabor, a za ozbiljno je razmisliti treba li nam i ovakav položaj Predsjednika RH ili bi se primjerice Predsjednik RH mogao birati u Saboru RH i to isključivo za protokolarne funkcije stvaranja boljeg imidža Hrvatske u svijetu. Prave uštede sigurno nisu u općinama, ali da je reviziju dobro provesti to stoji, mada su toj reviziji možda trebali biti obuhvaćeni i gradovi, pa i županije.
