Zdravstvo u Hrvatskoj – stavovi i ponašanja

Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerkovic (S&D, SDP) provela je istraživanje o stavovima i ponašanja u zdravstvu u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 1000 ispitanika koji su odgovarali na pitanja o tome koliko često koriste usluge liječnika, rade li to češće u sklopu javnih ili privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, kako ocjenjuju svoje zdravlje i mnoga druga.

Ovakva vrsta istraživanja ključna je za bolje uočavanje nedostataka našeg zdravstvenog sustava i daje nam smjernice za djelovanje temeljene na dokazima. 

1. U prosjeku, koliko često posjećujete liječnike za osobne potrebe ili potrebe osoba o kojima se brinete (dijete, roditelj)?

• Što se tiče učestalosti posjeta liječniku, Hrvati u prosjeku liječnika posjećuju 1 – 3 puta mjesečno. Od toga najviše osobe iznad 50+.
• Žene liječnika posjećuju češće od muškaraca.
• Niže obrazovani (osnovna škola) češće posjećuju od onih s višom školom ili fakultetom.
• Oni bez prihoda i oni s prihodima do 550 EUR doktora posjećuju najčešće.
• Hrvati češće koriste javne zdravstvene usluge, tj. oni koji kod liječnika idu češće čine to u sklopu javnog sustava, dok oni koji idu rjeđe češće koriste usluge privatnih liječnika.

2. Prilikom korištenja zdravstvenog sustava u proteklih godinu dana – usluge kojih liječnika ste koristili?

• Hrvati najčešće odlaze liječniku obiteljske medicine (90,3%), zatim liječniku specijalisti (58,5%) pa onda zubaru ili ortodontu (51,6%).
• Mlađi ljudi (od 18 do 49) češće odlaze zubaru, ortodontu od onih iznad 50.
• Obrazovaniji češće posjećuju zubara/ortodonta od onih sa osnovnom i srednjom školom.
• Hrvati privatne zdravstvene usluge najčešće koriste pri odlasku zubaru/ortodontu.

3. Prilikom korištenja specijaliziranih pregleda, biste li rekli da češće koristite javne zdravstvene ustanove ili privatne zdravstvene ustanove?

• Više od polovice Hrvata koristi (52,7%) isključivo javne zdravstvene usluge i njih 24,2 % češće koristi javne zdravstvene ustanove pri korištenju specijaliziranih pregleda. Njih 9% češće koristi privatne zdravstvene usluge, a samo je 2% onih koji isključivo koriste privatne zdravstvene usluge.

4. Koliko često ste u posljednjih dvije godine koristili sljedeće vrste zdravstvenih ustanova ili ste sudjelovali u korištenju usluga Vaših bližnjih osoba? – Javne zdravstvene ustanove

• Najveći je broj ispitanika javni zdravstveni sustav koristio 3 do 5 puta u posljednje dvije godine (22,8%) i 6 do 10 puta (22,5%).

5. Koliko često ste u posljednjih dvije godine koristili sljedeće vrste zdravstvenih ustanova ili ste sudjelovali u korištenju usluga Vaših bližnjih osoba? – Privatne zdravstvene ustanove

• Među ispitanicima je 49,5% onih koji u posljednje dvije godine niti jednom nisu koristili privatne zdravstvene ustanove, 22,8 % je onih koji su ga koristili 1 ili 2 puta i 15,1 % onih koji su ga koristili 3 – 5 puta.

6. Da ste u mogućnosti, biste li češće koristili privatne zdravstvene ustanove?

• Više od polovice Hrvata češće bi koristilo privatne zdravstvene usluge u slučaju mogućnosti (61,4%). 34% ih ne bi češće koristilo, dok 4,6 njih ne zna.

7. Koji su razlozi zbog kojih ne koristite usluge privatnih zdravstvenih ustanova ili ih ne koristite češće?

• Kao najveću prepreku češćem korištenju privatnih zdravstvenih usluga ispitanici navode financije (čak njih 57,2%), a njih 36,5% kaže kako nema potrebe za time jer sve uspije obaviti preko javnog zdravstvenog sustava.
• Iako je među njima većina onih sa osnovnom i srednjom školom te nezaposlenih, važan je podatak kako čak 48,5% zaposlenih i 44,5% onih sa višom školom i fakultetom kaže kako nemaju dovoljno financijskih mogućnosti da bi češće koristili privatne zdravstvene usluge.

8. Školskim ocjenama od 1 do 5 ocijenite sljedeće vrste zdravstvenih ustanova po pojedinim kriterijima? – Javne zdravstvene ustanove

• Ocjenjujući javne zdravstvene ustanove, najveći broj ispitanika je najvišu ocjenu (5) dalo kategoriji kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog pomoćnog osoblja. Druga najbolje ocijenjena kategorija je kvaliteta/stručnost liječnika u javnom zdravstvenom sustavu. Ispitanici su javni zdravstveni sustav najlošije ocijenili u kategorijama tehničke opremljenosti i brzine dobivanja pregleda ili zahvata. Kako bismo to stavili u perspektivu izračunali smo prosječnu ocjenu za te kategorije:

Kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog pomoćnog osoblja dobila je ocjenu 4,2. Liječnici ocjenu 41,1, a brzina dobivanja termina za preglede/pretrage i potrebne zahvate 2,6.

9. Školskim ocjenama od 1 do 5 ocijenite sljedeće vrste zdravstvenih ustanova po pojedinim kriterijima? – Privatne zdravstvene ustanove

• Ocjenjujući iste te kategorije u privatnim zdravstvenim ustanovama najvišu ocjenu (4,2) dobila je kategorija odnosa prema pacijentima. Sve ostale kategorije poput kvalitete i stručnosti osoblja, tehničke opremljenosti i brzine dobile su prosječnu ocjenu 4,1.

10. Koliko si lako ili teško možete financijski priuštiti lijekove u slučaju potrebe? nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem)

• Dobro je što skoro 60% ispitanika kaže kako si lijekove može priuštiti lako ili vrlo lako, međutim zabrinjava da si ih čak 36% može priuštiti teško ili vrlo teško.

11. Koliko si lako ili teško možete financijski priuštiti preglede ili liječenje koje nisu u potpunosti pokriveni zdravstvenim osiguranjem?

• 60% građana navodi da si preglede i liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem mogu priuštiti teško ili vrlo teško.

12. Kako biste procijenili Vaše opće zdravstveno stanje?

• Najveći broj ispitanika (42,5%) smatra da je uglavnom dobroga zdravstvenog stanja.
• Zanimljiv je podatak da je među onim ispitanicima koji su svoje zdravstveno stanje ocijenili kao izrazito loše najviše onih sa završenom osnovnom školom (13,7%) i rastavljenih (18,8%). Ovo naravno ne znači da svi rastavljeni svoje zdravstveno stanje ocjenjuju izrazito lošim, već da je među onima koji su svoje stanje ocijenili izrazito lošim najviše rastavljenih i onih sa osnovnoškolskim obrazovanjem.

13. Imate li Vi osobno dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje?

• 93,8% ispitanika ima dopunsko zdravstveno osiguranje. Od ispitanika više je žena ugovarateljica dopunskog osiguranja.
• Dodatno zdravstveno osiguranje ima svega 21,5% ispitanika, a zanimljivo je da je u ovom slučaju manje žena ugovarateljica, a više muškaraca. Dakle obrnuto od situacije kod dopunskog zdravstvenog osiguranja.

14. Koliko ste, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana osobno potrošili na neki od sljedećih vrsta troškova? – Lijekovi i/ili medicinska pomagala

• Najveći broj ispitanika (27,7%) potroši 100 – 200 EUR. Slijedi 21,2% s potrošenih 0 EUR, dok ih 17,9% potroši više od 200 EUR.

15. Koliko ste, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana osobno potrošili na neki od sljedećih vrsta troškova? – Zdravstvene usluge u privatnim zdravstvenim uslugama

• Čak 65% ispitanika u proteklih godinu dana nije osobno potrošilo niti euro na zdravstvene usluge u privatnom sektoru. 23,5% je potrošilo između 1 i 250 EUR, a 11,1% je potrošilo više od 250 EUR.

16. Koliko je, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana Vaše kućanstvo potrošilo na neki od sljedećih vrsta troškova? – Lijekovi i/ili medicinska pomagala

• 53,3 ispitanika je potrošilo između 1 i 200 EUR, a njih 30% više od 200 EUR

17. Koliko je, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana Vaše kućanstvo potrošilo na neki od sljedećih vrsta troškova? – Zdravstvene usluge u privatnim zdravstvenim uslugama

• 60,1% ispitanika odgovara da nije potrošilo niti EUR, slijedi 17,2% ispitanika čije je kućanstvo potrošilo 1-160 EUR, 11,6% 161-300 EUR te 11,1% s više od 300 potrošenih eura.