Ekstremne vrućine i veliki požari ponovno pokazuju koliko se vatrena stihija brzo može pretvoriti u katastrofu. Nakon dramatičnih požara na omiškom području, u kojima je pronađena i smrtno stradala osoba, požara na Dugom otoku te novih požarišta, nameće se pitanje: čime Hrvatska raspolaže kada lokalne vatrogasne snage više nisu dovoljne? Od gotovo 35 tisuća operativnih dobrovoljnih vatrogasaca i više od četiri tisuće profesionalaca, preko intervencijskih postrojbi i sezonskih snaga, do Canadaira, Air Tractora, Hrvatske vojske, policije, HGSS-a, Crvenog križa i civilne zaštite – sustav je postavljen tako da se snage postupno podižu sve do državne razine.
Požari ponovno pokazuju koliko je važan snažan sustav zaštite i spašavanja
Hrvatska prolazi kroz iznimno zahtjevno razdoblje požarne sezone. Veliki požar koji je iz Lokve Rogoznice zahvatio područje prema Omišu ugrozio je ljude, kuće i drugu imovinu, doveo do evakuacija i velikog angažmana žurnih službi. Na požarištu je pronađena i smrtno stradala osoba, dok je više ljudi ozlijeđeno.
Istodobno su vatrogasci vodili bitku s požarom iznad Brbinja na Dugom otoku, gdje su uspjeli obraniti privatne kuće i vikendice, a u subotu je zabilježen i požar na području Dinare koji je iz Bosne i Hercegovine prešao na teritorij Hrvatske.
U takvim okolnostima postaje jasno da borba protiv velikih požara nije posao samo jedne vatrogasne postrojbe. Kada požar preraste mogućnosti lokalnih snaga, aktivira se sustav koji može uključiti vatrogasce iz drugih dijelova Hrvatske, državne intervencijske postrojbe, protupožarne zrakoplove, Hrvatsku vojsku i druge sastavnice sustava civilne zaštite.
Gotovo 35.000 dobrovoljnih i više od 4.200 profesionalnih vatrogasaca
Okosnicu odgovora na požare čine hrvatski vatrogasci.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice za požarnu sezonu 2026., glavnu operativnu snagu vatrogastva u Hrvatskoj čini 4.227 profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i DVD-ovima te 34.796 operativnih članova dobrovoljnih vatrogasnih društava. U Hrvatskoj djeluju 1.742 teritorijalna DVD-a, uz dodatna dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu.
To je golema mreža ljudi raspoređenih po cijeloj zemlji, od velikih gradova do najmanjih općina i sela.
Upravo su lokalne javne vatrogasne postrojbe i DVD-ovi najčešće prvi na požarištu. Ako njihove mogućnosti nisu dovoljne, pomoć se traži s više razine zapovijedanja. Kod velikih požara mogu se angažirati snage iz okolnih županija, a u krajnjem slučaju i raspoložive vatrogasne postrojbe iz cijele Hrvatske.
Priobalje dodatno ojačano tijekom ljeta
Zbog posebno visokog rizika od požara tijekom ljetnih mjeseci, priobalje se dodatno pojačava.
Za požarnu sezonu 2026. na priobalju su navedene 37 javnih vatrogasnih postrojbi, 2.122 profesionalna vatrogasca, 280 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa 7.723 dobrovoljna vatrogasca te Intervencijska vatrogasna postrojba sa 66 pripadnika. Odobreno je i zapošljavanje do 1.000 sezonskih vatrogasaca.
Dodatna snaga stiže i s kontinenta. Hrvatska već godinama tijekom ljeta provodi planske dislokacije vatrogasaca i tehnike prema priobalju, a u slučaju velikih požara moguće su i izvanredne dislokacije dodatnih snaga. Za sezonu 2026. redovite dislokacije započele su sredinom lipnja.
Drugim riječima, kada situacija to zahtijeva, vatrogasci iz Zagreba, Zagorja, Slavonije, sjeverozapadne Hrvatske i drugih krajeva mogu biti upućeni kao ispomoć kolegama na Jadranu.
Intervencijske vatrogasne postrojbe za najteže situacije
Posebno mjesto imaju intervencijske vatrogasne postrojbe Hrvatske vatrogasne zajednice.
Njihova je zadaća brzi odgovor kada lokalne snage nisu dovoljne. Osposobljene su ne samo za velike požare nego i za intervencije nakon potresa, poplava, spašavanje iz dubina i s visina te helikoptersko spašavanje.
One su ujedno važan dio hrvatskih kapaciteta za pružanje međunarodne pomoći.
Canadairi i Air Tractori – udarna snaga iz zraka
Kada se požar razvije na nepristupačnom terenu ili se velikom brzinom širi kroz šumu i nisko raslinje, presudna postaje pomoć iz zraka.
Za protupožarnu sezonu 2026. Oružane snage Republike Hrvatske predvidjele su mogućnost angažiranja do pet aviona Canadair CL-415 i do šest Air Tractora AT-802 A/F. U sastavu protupožarnih snaga nalaze se i transportni helikopter te zrakoplov Pilatus PC-9M.
Canadairi imaju posebnu vrijednost na Jadranu jer mogu zahvaćati vodu s morske površine i u kratkim vremenskim razmacima ponovno djelovati po požarištu.
Air Tractori također imaju važnu ulogu, osobito u početnom napadu na požar, izviđanju i djelovanju na područjima gdje uvjeti dopuštaju njihovu uporabu.
No zrakoplovi nisu zamjena za vatrogasce na zemlji. Njihova najveća učinkovitost postiže se upravo koordiniranim djelovanjem sa zemaljskim snagama.
Hrvatska vojska ne pomaže samo iz zraka
U slučaju velikih požara može se angažirati i širi sustav Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Za 2026. predviđene su zračne, ali i kopnene snage – tri voda te motriteljske snage Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice. Postoje i dodatne snage ojačanja koje se mogu uključiti ovisno o razvoju situacije.
Vojnici tako mogu pomoći u gašenju, čuvanju požarišta, logistici, motrenju i drugim poslovima koji omogućavaju vatrogascima da svoje snage usmjere prema najkritičnijim dijelovima požara.
Aktualni požari ponovno pokazuju važnost takve mogućnosti jer su zbog požara na Dinari angažirane i vojne snage.
Dronovi, kamere i videonadzor – požar treba otkriti što ranije
Borba protiv požara više se ne temelji samo na ljudima, cisternama i zrakoplovima.
Sve važniju ulogu imaju dronovi, videonadzor, komunikacijski sustavi i druga suvremena tehnologija.
Koliko rano otkrivanje može biti važno pokazuje upravo požar na Dinari, koji je Županijski vatrogasni operativni centar Šibensko-kninske županije uočio putem sustava videonadzora.
Kod velikog požara svaka minuta može biti važna. Što se prije utvrde mjesto požara, smjer širenja i potencijalno ugrožena naselja, to se ranije mogu poslati odgovarajuće snage.
Policija, hitna pomoć, civilna zaštita, HGSS i Crveni križ
Veliki požar nije samo vatrogasna intervencija.
Ako su ugrožena naselja, potrebno je zatvarati prometnice, organizirati evakuaciju stanovništva i turista, osiguravati područje, pružati hitnu medicinsku pomoć, smještati evakuirane osobe te organizirati hranu, vodu, lijekove i druge potrepštine.
Tada uz vatrogasce djeluju i policija, hitna medicinska služba, Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja, lokalni stožeri civilne zaštite te druge službe i organizacije, ovisno o vrsti i razmjerima događaja.
Hrvatski Crveni križ raspolaže kriznim stožerima, interventnim timovima i timovima podrške koji se uključuju u odgovor na krizne situacije.
Kod velikih katastrofa upravo je sposobnost svih tih službi da djeluju kao jedan sustav jednako važna kao i broj raspoloživih ljudi i vozila.
SRUUK – upozorenje stanovništvu izravno na mobitel
Važan dio odgovora na veliku ugrozu jest i pravodobno upozorenje građana.
Hrvatska raspolaže Sustavom za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK, putem kojeg se stanovništvu na ugroženom području mogu poslati upozorenja i upute za postupanje.
Kod požara koji se velikom brzinom približava naseljenom području takva informacija može biti iznimno važna, posebno ako je potrebno pravodobno napustiti određeno područje.
Uz SRUUK, građani se mogu upozoravati i putem sirena, medija, službenih komunikacijskih kanala i drugih sustava.
Kada lokalne snage nisu dovoljne – sustav se podiže razinu po razinu
Hrvatski sustav zamišljen je tako da intervencija počinje snagama koje su najbliže događaju.
Ako one nisu dovoljne, uključuju se dodatne vatrogasne snage s područja županije. Potom se mogu aktivirati državne intervencijske snage, vatrogasci iz drugih županija, protupožarni zrakoplovi i Oružane snage.
Ako ni ukupni nacionalni kapaciteti nisu dovoljni za razmjere katastrofe, postoji mogućnost pokretanja postupka za traženje međunarodne pomoći.
Za požarnu sezonu gotovo 27 milijuna eura
Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara za 2026. provodi se u okviru ukupno 26,95 milijuna eura proračunskih sredstava.
Od toga je na razdjelu Hrvatske vatrogasne zajednice osigurano oko 6,72 milijuna eura, a na razdjelu Ministarstva obrane nešto više od 20,22 milijuna eura.
Riječ je o sustavu koji mora biti spreman mjesecima prije nego što prvi veliki ljetni požar bukne.
Najveća snaga ipak su ljudi
Canadairi i Air Tractori privlače najveću pozornost javnosti, ali iza svake velike intervencije stoje stotine ljudi.
Vatrogasci koji satima i danima ostaju na požarištu, piloti koji djeluju u iznimno zahtjevnim uvjetima, policajci koji evakuiraju i osiguravaju područje, medicinski timovi koji zbrinjavaju ozlijeđene, vojnici, pripadnici civilne zaštite, HGSS-a i Crvenog križa te brojni drugi ljudi čine sustav koji mora funkcionirati kada je najteže.
Aktualni požari još jednom podsjećaju koliko je važno ulagati u ljude, opremu, vozila, zrakoplove, tehnologiju, prevenciju i međusobnu koordinaciju službi.
Hrvatska raspolaže respektabilnim protupožarnim i spasilačkim kapacitetima, ali priroda velikih požara pokazuje da apsolutna sigurnost ne postoji. Ekstremna vrućina, suša i vjetar mogu u vrlo kratkom vremenu pretvoriti mali požar u događaj koji ugrožava čitava naselja.
Zato uz spremnost službi ostaje presudna i odgovornost svakog pojedinca: ne paliti vatru na otvorenom kada je to zabranjeno, ne bacati opuške, ne izvoditi radove koji mogu izazvati iskrenje u rizičnim uvjetima te odmah prijaviti svaki uočeni požar.
Jer najbolji požar i dalje je onaj koji nikada nije ni izbio.
