Vrijeme je da još jednu kolumnu posvetimo iznimno važnoj temi za sve nas – otpadu, ekologiji i očuvanju okoliša, iako ja imam osjećaj da ju prečesto ponavljam, prema stanju na terenu, ipak izgleda da ne. Siguran sam da ste svjesni činjenice kako bez pravilne i „agresivne“ ekološke politike naš Planet nema svijetlu budućnost. Jedna od ključnih činjenica i tvrdnji koju želim da svi zajedno osvijestimo i ispravimo u našim glavama je, primjera radi, – „to je samo jedan plastični čep“.
Prije svega, važno je spomenuti statističke podatke o količini otpada koju svaki stanovnik Europske unije proizvede u godini dana. Svaki stanovnik EU odbaci ukupno 527 kg otpada dok svaki Hrvat odbaci ukupno 447 kg otpada. Moram iskazati zadovoljstvo jer se na razini Općine Brdovec radi o manjoj brojci. Svaki Brdovčan odbaci ukupno 275,56 kg otpada, odnosno toliko je odbacio u 2022. godini. No, s druge strane, u prvih devet mjeseci 2023. godine smo na području Općine Brdovec odbacili već preko 220kg ukupnog otpada po stanovniku. Porast količine otpada na području Općine Brdovec, ali i na području cijele Unije, nije novost jer od 1995. godine ona je u konstantnoj putanji rasta. Krivci za to nismo jedino i isključivo mi kao pojedinci, već povećanje količine plastične ambalaže na proizvodnoj razini. Ipak, krajnja odgovornost recikliranja i pravilnog zbrinjavanja otpada je na nama.
Da se vratim na razmišljanje „to je samo jedan plastični čep“. Ovaj način razmišljanja je u potpunosti pogrešan jer ne živimo sami, već naše mjesto života dijelimo s preko 8 milijardi pojedinaca. Uzmimo za primjer situaciju u kojoj 1% populacije na dnevnoj bazi odbaci jedan plastični čep – dnevno ćemo odbaciti ukupno 80 milijuna čepova odnosno godišnje 29,2 milijarde plastičnih čepova. Uzimajući u obzir prosječnu veličinu plastičnog čepa, na gore navedenom primjeru, kada bismo pravilno posložili iste, ispunili bismo udaljenost od Zagreba do Osla svakog dana. Da vam još bolje stavim u perspektivu, u godini dana, 1% stanovnika Zemlje koji baci jedan čep dnevno napunio bi preko 122 olimpijska bazena samo s čepovima. Poanta je da svi zajedno moramo promijeniti način razmišljanja iz pojedinačnog u kolektivno jer je ono jedino održivo. Prema dostupnim podacima i znanstvenim izračunima, ukoliko nastavimo ovim tempom do 2050. godine, trebat ćemo resurse triju planeta Zemlje kako bismo mogli opstati. Znam da mnogima od vas ovo zvuči dramatično, daleko i pretjerano, ali to zaista nije tako.
Svaki stanovnik općine Brdovec može učiniti puno u pomoći borbi za očuvanje okoliša. Brojne kolumne, članke, internetske obavijesti i edukativne materijale posvetili smo temi odvajanja otpada i reciklaži, ali nikada nije dovoljno jer je još uvijek veliki broj mještana neodgovoran. Prije svega, odvajanje otpada u kućanstvu polazišna je točka za sve nas. Svako kućanstvo na području naše općine ima tri kante – za miješani komunalni otpad, plastiku i papir. Sve što je potrebno je pravilno odvojiti otpad koji stvaramo, što, znam, vrlo često nije lako. Postoji otpad koji vrlo lako odvajamo i točno znamo kuda se odbacuje, ali s mnogo otpada ne znamo kako postupiti ili ga krivo recikliramo. Dat ću vam samo nekoliko primjera:
• čašica od jogurta – za nju svi znamo da ju je potrebno isprati i da cijela ambalaža ide u žutu kantu odnosno kantu za plastiku. Isto je s konzervama.
• pakiranje od mlijeka – još uvijek, mnoštvo mještana odlaže u papir ili miješani komunalni otpad, dok ono spada u žutu kantu,
• kutije od pizze ili papir iz pekarnice – ukoliko su papir ili kutija masni, potrebno ih je baciti u miješani komunalni otpad jer ih upravo masnoća (ili bilo koja druga nečistoća) čini nereciklabilnim,
• kutija od keksi – veliki broj kutija napravljen je od papira dok iznutra imaju neku vrstu plastične zaštite. Pravilno odvajanje otpada znači plastični dio kutije odvojiti i čisto odbaciti u žutu kantu, a papirnati odbaciti u plavu kantu,
• tube od paste za zube – iako na prvu očito da se radi o plastičnom otpadu, nažalost, tuba nije reciklabilna te ju je potrebno baciti u miješani komunalni otpad.
Mogao bih još puno toga nabrojiti, ali ukoliko niste sigurni gdje koji otpad pripada, obavezno to provjerite online. Uistinu je bitno pravilno odvojiti otpad jer ako otpad odložimo krivo (primjerice, plastiku u papir) cijela naša kanta postane miješani komunalni otpad kojeg želimo smanjiti u što većoj mjeri. Prema podacima za prvih devet mjeseci, kao stanovnici Općine Brdovec ukupno smo proizveli 1.778.418 kg miješanog komunalnog otpada, dok smo u žute kante reciklirali samo 158.400 kg plastike te u plave kante reciklirali samo 152.170 kg papira.
Drugo, na području općine postoji ukupno osam zelenih otoka na kojima je moguće odložiti papir, plastiku i staklo. Ono što je bitno naglasiti je da zeleni otoci nisu smetlište te ne smijete odložiti otpad izvan spremnika jer je to kažnjivo. Siguran sam da doma ne odlažete otpad van kante i napravite sami sebi smeće pa tako ne smijete ni na zelene otoke jer je za to propisana kazna od 132,72 EUR. Ukoliko su spremnici na zelenim otocima puni, postoji treće rješenje, a to je reciklažno dvorište. Za sve oni koji ne znaju, reciklažno dvorište nalazi se u Ključu Brdovečkom, radi od utorka do subote i u njemu možete deponirati preko 35 različitih vrsta otpada u dostatnim količinama za sva kućanstva.
Četvrto, glomazni otpad. Svako kućanstvo u općini Brdovec jednom godišnje, potpuno besplatno, može naručiti kontejner za glomazni otpad u tvrtki Zaprešić d.o.o. koja će vam kontejner dovesti i odvesti s kućne adrese. Peto, svi mještani mogu potpuno besplatno naručiti preuzimanje elektroničkog otpada (TV, hladnjak, perilica suđa i slično) te će odabrana tvrtka pokupiti vaš otpad, ponovno, s kućne adrese. Šesto, lijekove i sav medicinski otpad možete odvesti u najbližu ljekarnu.
Sve ovo vam ponovno nabrajam jer ne vidim razlog zbog kojeg još uvijek pronalazimo otpad u prirodi, po vrbini i livadama, na tzv. divljim odlagalištima. Iako se broj divljih odlagališta u posljednjih nekoliko godina smanjio, još uvijek ovaj način neodgovornog ponašanja nije u potpunosti nestao. U potpunosti je neshvatljivo da je lakše nabaviti prikolicu, na nju natovariti perilicu rublja, na automobil instalirati kuku, naći mjesto u prirodi daleko od svih i ostaviti je tamo, dok možete utipkati broj telefona i netko će s kućne adrese istu pokupiti. Kazne za odlaganje otpada u prirodu su drakonske, ali takve trebaju i biti. Ukoliko vas se „ulovi“ ili naknadno ispostavi da ste otpad odbacili negdje na divlje odlagalište, kazne se kreću od 1.327 do 26.544 EUR te budite sigurni da će svi, bez iznimke, biti kažnjeni.
Još jedan od problema je bacanje otpada po cesti, biciklističkoj stazi, trgovima, odnosno bilo gdje, samo ne u koš za smeće. Naime, čestim obilascima po općini uočio sam kako mnogi od vas bacaju vrećice, opuške, razne papiriće i ostalo po cesti ili u travu. Nezamislivo je da ljudi to rade s takvom lakoćom – bace vrećicu u prirodu i to više nije njihov problem. Takvo ponašanje nije samo neodgovorno prema okolišu, nego je djetinjasto i nezrelo. Zar je problem tu istu vrećicu spremiti i baciti doma za na to predviđeno mjesto. Zamislite situaciju u kojoj vam netko svakog dana odbaci jedan opušak u dvorište – hoćete li biti sretni? Osnovno pravilo ponašanja bi trebalo biti da ono što ne želimo u vlastitom dvorištu ne želimo ni u prirodi oko nas. Zaista nam ne treba kanta na svakom ćošku, nego samo malo zdravog razuma i civiliziranosti.
Ova kolumna tek je uvod u temu ekologije, zaštite okoliša i načina kojima mi možemo pomoći u ispunjavanju zajedničkih ciljeva. Naime, na razini Europske unije donesen je cilj da do kraja 2030. godine svaka zemlja mora ispuniti kvotu od 60% recikliranja ili ponovne uporabe komunalnog otpada. Neke zemlje su već uspjele ostvariti i premašiti ovaj cilj u samo pet godina, a, nažalost, Republika Hrvatska tek je na 31,4% ostvarenog cilja, a još je veći problem u Općini Brdovec jer se radi o postotku daleko ispod prosjeka RH odnosno o tek 19% recikliranog ili ponovno upotrjebljenog otpada.
Upravo zato, u 2024. godini intenzivirat će se objave, edukativni materijal, edukacije uživo i ostali dostupni kanali komunikacije kako bismo zajedničkim snagama na ispravan i educiran način djelovali kao ekološki osviješteni građani. U međuvremenu, pojedinac može napraviti puno s ispravnim stavom, a najbitnije je zaboraviti na stav „to je samo jedan …“ jer nas je on doveo tu gdje jesmo. Imamo jedan planet na kojem živimo i moramo ga očuvati pod svaku cijenu jer druge opcije nemamo.
Budite osviješteni!
