Pripremili smo zlivanku, ili prgu kako neki nazivaju ovaj tradicionalni kolač Sutlanskog kraja. Nekoliko jednostavnih namirnica, domaća svinjska mast za mazanje protvanja i recept kakav se nekada koristio u domaćim kuhinjama bili su dovoljni da ponovno zamiriše kolač koji mnoge vraća u vrijeme naših baka i nekadašnjeg života na obiteljskim gospodarstvima.
Kukuruzna zlivanka pripada jednostavnoj narodnoj kuhinji. Pripremala se od namirnica koje su nekada bile uobičajene i dostupne u gotovo svakom seoskom domaćinstvu. Kukuruzno brašno, mlijeko, jaja i ostale svakodnevne namirnice domaćice su znale pretvoriti u ukusan i zasitan kolač.
Iako je izbor hrane danas neusporedivo veći, dobro pripremljena zlivanka i dalje može oduševiti. Upravo je njezina jednostavnost ono što joj daje posebnost i čuva je od zaborava.
Zlivanka se pripremala i za težake
Zlivanka se pripremala u različitim prigodama, a ponajviše za vrijeme tradicionalnih radova na obiteljskim gospodarstvima. Sjetva, košnja, žetva, berbe, trgatve i drugi veći poslovi okupljali su obitelj, rodbinu i susjede.
Radilo se zajednički, pomagalo jedni drugima, a nakon posla zajedno se sjedalo za stol. Kada je trebalo nahraniti više ljudi, posebno su bila cijenjena jela koja su se mogla pripremiti od onoga što je domaćinstvo već imalo.
Među njima je svoje mjesto imala i kukuruzna zlivanka – prga.
Recept za kukuruznu zlivanku
Za pripremu smo koristili 2 jaja, 250 grama kukuruznog brašna, 50 grama šećera, 200 mililitara jogurta, 200 mililitara kiselog vrhnja, 100 mililitara ulja, 500 mililitara mlijeka, 20 grama svježeg kvasca i jednu žličicu soli.
Tu je i jedan važan detalj tradicionalne pripreme – domaća svinjska mast za mazanje protvanja.
Upravo su takvi detalji dio nekadašnje domaće kuhinje. Svinjska mast bila je dostupna na gospodarstvima i redovito se koristila u pripremi različitih jela, pa smo i mi njome dobro namazali protvan prije nego što smo ulili smjesu za zlivanku.
Kako smo pripremili prgu?
Priprema počinje tako da se svježi kvasac razmuti u malo toplog mlijeka i ostavi da se digne. Jaja i šećer dobro se istuku, nakon čega se dodaju jogurt, kiselo vrhnje, ulje, mlijeko, kukuruzno brašno, sol i dignuti kvasac.
Sve se dobro izmiješa kako bi se dobila jednolična smjesa.
Protvan veličine približno 35 x 21 centimetar dobro se namaže domaćom svinjskom mašću, a zatim se u njega izlije pripremljena smjesa.
Zlivanka se stavlja u pećnicu zagrijanu na 180 do 200 Celzijevih stupnjeva i peče približno 30 minuta, odnosno dok nije lijepo pečena. Tijekom pečenja treba pripaziti na njezinu površinu, a ako počne prebrzo dobivati boju, može se prekriti folijom.
U receptu koji nam je poslužio kao polazište navodi se i prelijevanje slatkim vrhnjem te dodatno pečenje, no mi smo svoju zlivanku pripremili bez slatkog vrhnja.
Kada je pečena, potrebno ju je kratko ostaviti da se ohladi, a potom narezati.
Jednostavan kolač koji i danas oduševljava
Nema ovdje raskošnih krema, velikog broja sastojaka niti kompliciranih postupaka. Glavnu riječ vodi kukuruzno brašno, uz nekoliko dobro poznatih namirnica, a rezultat je prepoznatljiv domaći okus.
U tome se možda najbolje vidi umijeće nekadašnjih domaćica. Od onoga što je bilo dostupno u kući znale su pripremiti jelo kojim se mogla počastiti obitelj, susjedi i težaki nakon napornog rada.
Recepti poput ovoga često se nisu ni zapisivali. Količine su se znale napamet ili određivale „od oka“, a znanje se prenosilo s generacije na generaciju, promatrajući majke i bake kako pripremaju jelo.
Zato danas vrijedi zapisivati i ponovno pripremati takve recepte. Oni nisu samo upute za pripremu hrane nego i mali zapisi o svakodnevnom životu, običajima i prehrani ljudi Sutlanskog kraja.
Mi smo svoju zlivanku – ili prgu, kako je neki zovu – ispekli. Zamirisala je kuhinjom i još jednom pokazala da za dobar domaći kolač nije potrebno mnogo. Upravo su takvi jednostavni okusi dio tradicije Sutlanskog kraja koji vrijedi sačuvati i prenijeti novim generacijama.
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
