PRIGORSKI KAJ

Sanja Lazić – žena iza uspješnih europskih projekata Udruge Ivana Perkovca

UDRUGA IVANA PERKOVCA | ŠENKOVEC | EU PROJEKTI I SOCIJALNA SKRB

Šest europskih projekata, veliko znanje i predanost ljudima – diplomirana ekonomistica iz Šenkovca jedna je od ključnih osoba u provedbi zahtjevnih projekata Udruge Ivana Perkovca. Iza administracije, financijskih izvješća i strogih europskih pravila krije se i priča o ljudskosti, odgovornosti i nesebičnom radu za dobrobit zajednice.

Udruga koja se ne boji velikih izazova

U prostoru Stare škole u Šenkovcu, gdje je sjedište Udruge Ivana Perkovca, održana je završna konferencija europskog projekta „Zaželi“, jednog od najzahtjevnijih projekata koje je ova iznimno aktivna udruga dosad provela.

A iza uspješnih projekata, brojnih aktivnosti i pomoći potrebitima stoje ljudi koji svojim znanjem, upornošću i predanošću omogućuju da sve zamišljeno postane stvarnost.

Udruga Ivana Perkovca dosad je provela šest europskih projekata, čime se svrstava među posebno aktivne i uspješne udruge na području Općine Brdovec i šire okolice.

Nezaobilazno ime u njezinu radu svakako je predsjednica Jasna Horvat, pokretačka snaga i osoba koja godinama okuplja ljude, osmišljava aktivnosti i neumorno radi na očuvanju kulturne baštine, ali i poboljšanju kvalitete života stanovnika ovoga kraja.

No, uz predsjednicu Horvat, značajnu ulogu u pripremi, organizaciji i provedbi europskih projekata ima i Sanja Lazić, rođena Rajter, diplomirana ekonomistica i rođena Šenkovljanka.

Od Šenkovca do Javorja – ali uvijek uz svoju udrugu

Sanja danas sa svojom obitelji živi u Javorju, no njezina povezanost sa Šenkovcem i Udrugom Ivana Perkovca ostala je jednako snažna.

Velik dio svojeg slobodnog vremena posvećuje upravo radu udruge, a njezina stručnost, organizacijske sposobnosti i poznavanje zahtjevnih europskih procedura postali su važan oslonac u realizaciji projekata.

Riječ je o poslu koji javnost često ne vidi. Iza svakog uspješno provedenog projekta nalaze se stotine dokumenata, financijskih izvješća, obračuna, kontrola, rokova i administrativnih obveza koje moraju biti izvršene u skladu sa strogim pravilima.

Sanja pritom ne zaboravlja ono najvažnije – ljude.

Korisnicima i zaposlenicama projekta dostupna je gotovo tijekom cijelog dana, strpljivo odgovara na pitanja, rješava probleme i nastoji pronaći rješenje za svaku situaciju.

Koliko je njezin rad prepoznat, najbolje potvrđuju riječi predsjednice Jasne Horvat, koja ističe kako Sanju danas za savjete kontaktiraju i predstavnici drugih organizacija i institucija koje žele provoditi slične europske projekte.

To je veliko osobno priznanje ovoj mladoj ekonomistici, ali i potvrda ugleda koji je Udruga Ivana Perkovca izgradila svojim radom.

„Mi se ne bojimo europskih projekata jer imamo znanje“

Nakon predstavljanja rezultata završnog projekta „Zaželi“, Sanja Lazić govorila je o iskustvima stečenima tijekom provedbe šest europskih projekata.

Posebno je naglasila kako je upravo „Zaželi“ jedan od organizacijski i financijski najzahtjevnijih programa.

– Ovo je naš šesti europski projekt. Rekla bih da je „Zaželi“ jedan od najzahtjevnijih, kako financijski tako i organizacijski. Odgovornost je velika, no prije svega važni su ljudskost i iskrenost. Mi smo kao udruga bile poslodavac našim gerontodomaćicama i ono što smo im na početku obećale, u okviru ugovorenih mogućnosti, toga smo se i držale do samoga kraja – istaknula je Lazić.

Upravo je međusobno povjerenje, smatra, bilo jedan od ključnih razloga uspješnog funkcioniranja projekta.

– Za ovakav projekt potrebni su hrabrost, vjera da možete uspjeti i znanje. Mi se u Udruzi Ivana Perkovca ne bojimo europskih projekata jer znamo kako ih provoditi. Znamo kako administrativno odraditi i ovako zahtjevan projekt – poručila je.

Projekt vrijedan oko 450 tisuća eura – veliki izazov za jednu udrugu

Posebno zahtjevan dio provedbe odnosi se na financiranje.

Kako je objasnila Lazić, europski projekti ove veličine zahtijevaju iznimnu financijsku disciplinu jer sredstva ne dolaze unaprijed u cijelosti.

– Govorimo o projektu vrijednom oko 450 tisuća eura. Nitko vam na početku ne daje sav taj novac da njime raspolažete sljedeće tri godine. Sredstva se potražuju temeljem izvješća, a završni dio sredstava dolazi tek nakon završetka projekta. Morate biti sigurni da je svako izvješće točno i pravilno pripremljeno – pojasnila je.

Takav sustav za mnoge udruge predstavlja velik izazov jer istodobno moraju osigurati redovitu isplatu plaća zaposlenicama i podmirivanje drugih obveza.

Pojedine organizacije, prema njezinim riječima, prisiljene su posezati i za kratkoročnim kreditima kako bi premostile razdoblje do isplate odobrenih sredstava.

Udruga Ivana Perkovca, međutim, uspješno je održavala financijsku stabilnost projekta.

– Moram pohvaliti i zahvaliti našim suradnicima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Svaka tri mjeseca predavali smo izvješća, koja su nam pravodobno odobravana, pa smo sukladno tome dobivali sredstva za daljnju provedbu – naglasila je Lazić.

Iza brojki stoje ljudi – 192 korisnika kroz tri programa „Zaželi“

Posebna vrijednost rada Udruge Ivana Perkovca ogleda se u pomoći starijim i nemoćnim osobama.

Kroz tri provedena programa „Zaželi“ bilo je obuhvaćeno ukupno 192 korisnika, a stvarni doseg pomoći bio je i veći jer su gerontodomaćice svojim radom često olakšavale svakodnevni život čitavim kućanstvima.

Sanja Lazić upozorava kako iza tih brojki stoje stvarni ljudi, njihove potrebe, svakodnevne teškoće i odnosi povjerenja koji su se gradili godinama.

– Kada gerontodomaćica dolazi u neku kuću tri godine, ona više nije samo osoba koja pomaže u kućanstvu. Između nje i korisnika razvija se povjerenje, povezanost i određeni način zajedničkog funkcioniranja. Ona postaje važan dio njihove svakodnevice – objasnila je.

Pomoć pritom često nadilazi formalno određenog korisnika.

– Ne brinete samo o baki ili djedu koji je uključen u projekt, nego zapravo pomažete cijelom kućanstvu. Zato je vrijednost ovakvih programa puno veća od samih brojki u izvješćima – naglasila je.

Završetak projekta donosi i najteže trenutke

Iako je završna konferencija bila prilika za predstavljanje uspješnih rezultata, nije mogla proći bez emocija.

Završetkom projekta gerontodomaćicama su prestali ugovori o radu, a korisnici su ostali bez pomoći na koju su se tijekom protekle tri godine oslanjali.

Upravo je to, prema riječima Sanje Lazić, najteža strana ovakvih projekata.

– S jedne strane imamo uspješno završen projekt, a s druge žene koje ostaju bez posla i korisnike koji ostaju bez svojih gerontodomaćica. To nije lako. Ljudi su tri godine bili zajedno, razvili su povjerenje i navike, a sada je sve odjednom prekinuto – kazala je.

Koliko korisnicima znači pružena pomoć, najbolje pokazuju njihovi pozivi nakon završetka programa.

– Svakodnevno primamo desetak poziva. Ljudi pitaju zašto se projekt ne nastavlja, kako će sada funkcionirati i hoće li im njihove gerontodomaćice ponovno dolaziti. Nažalost, u ovom trenutku nemamo odgovore – istaknula je Lazić.

„Zaželi“ ne bi smio ostati samo projekt, nego trajna briga za starije

Sanja Lazić smatra kako je dosadašnja provedba programa „Zaželi“ pokazala da postoji velika potreba za organiziranom i kontinuiranom pomoći starijim osobama.

Zbog toga se nada da će nadležne državne institucije pronaći model kojim bi se ovakav oblik pomoći pretvorio u trajniji sustav skrbi.

– Nadamo se da će država donijeti odluku kako ovakvi programi više ne bi bili samo vremenski ograničeni projekti, nego oblik trajne i dugoročne skrbi za starije i nemoćne osobe. Hoće li u tome sudjelovati udruge ili ustanove socijalne skrbi, to tek treba vidjeti. Važno je da korisnici imaju kontinuitet pomoći – poručila je.

Što se tiče mogućnosti nastavka programa, očekuje odluke nadležnog ministarstva.

– Vjerujem da ćemo do kraja godine znati hoće li biti novih mogućnosti za nastavak i pod kojim uvjetima. Svi zajedno čekamo odluku ministarstva – zaključila je Sanja Lazić.

Sanja Lazić – primjer koliko jedna osoba može značiti svojoj zajednici

U vremenu kada se uspješnost europskih projekata najčešće mjeri iznosima odobrenih sredstava, brojem korisnika i ostvarenim pokazateljima, priča o Sanji Lazić podsjeća na nešto jednako važno – ljude koji svojim znanjem i osobnim angažmanom omogućuju da projekti doista zažive.

Jer nije jednostavno preuzeti odgovornost za projekt vrijedan stotine tisuća eura, brinuti o zaposlenicima, poštovati stroge europske procedure i istodobno ostati dostupan korisnicima kojima je pomoć prijeko potrebna.

Upravo je zato njezin doprinos radu Udruge Ivana Perkovca mnogo više od administrativnog i organizacijskog posla.

Uz predsjednicu Jasnu Horvat i ostale vrijedne članove udruge, Sanja je dio ekipe koja je pokazala da se i iz jedne male sredine, poput Šenkovca, mogu uspješno voditi veliki europski projekti.

Šest provedenih europskih projekata potvrda su znanja i sposobnosti Udruge Ivana Perkovca, ali njezin najveći uspjeh ipak su ljudi kojima je pomogla.

A Sanja Lazić jedna je od onih samozatajnih, vrijednih i stručnih osoba koje ne traže pozornost javnosti, ali bez kojih mnoge dobre priče ne bi bile moguće.

Jer iza svakog uspješnog projekta ne stoje samo europska sredstva i uredno ispunjeni obrasci – stoje ljudi koji znaju, mogu i žele pomoći drugima.

NAJNOVIJE
POVEZANI SADRZAJ