Sve češća nevremena razotkrivaju slabosti postojećeg građevinskog fonda, a građevinski inženjer Saša Perko ističe kako su redovito održavanje, kvalitetno projektiranje i stručni nadzor ključni za sigurnost građana.
Klimatske promjene više nisu izazov budućnosti, već stvarnost s kojom se Hrvatska suočava iz godine u godinu. Razorna nevremena, snažni olujni vjetrovi i obilne oborine sve češće uzrokuju štete na stambenim i javnim objektima, otvarajući pitanje koliko su naše zgrade i urbana infrastruktura spremni za nove klimatske uvjete.
O aktualnim izazovima u građevinskom sektoru razgovarali smo sa Sašom Perkom, magistrom inženjerom građevinarstva, koji upozorava da velik dio postojećeg građevinskog fonda nije projektiran za vremenske ekstreme kakvima danas svjedočimo.
– Postojeći građevinski fond projektiran je prema normama koje su odražavale klimatske uvjete prošlog stoljeća, dok današnje vremenske pojave više nisu iznimka, nego nova realnost – ističe Perko.
Stariji objekti posebno osjetljivi
Prema riječima stručnjaka, najveći rizik predstavljaju starije i nedovoljno održavane zgrade, osobito kada je riječ o krovovima, fasadama i sustavima odvodnje.
Nedavna nevremena pokazala su da upravo loše izvedeni ili zapušteni tehnički detalji često uzrokuju najveće štete. Posebno su ugroženi krovni pokrovi, limarija i fasadni sustavi, koji pod utjecajem snažnog vjetra mogu postati ozbiljna prijetnja sigurnosti građana.
Betonizacija gradova povećava rizik od poplava
Uz probleme na samim objektima, stručnjaci upozoravaju i na posljedice pretjerane urbanizacije. Sve veći udio nepropusnih površina smanjuje mogućnost prirodnog upijanja oborinskih voda, zbog čega tijekom obilnih kiša dolazi do plavljenja podruma, podzemnih garaža i prometnica.
Perko naglašava kako rješenje nije isključivo u izgradnji većih sustava odvodnje, već u kvalitetnijem prostornom planiranju, očuvanju zelenih površina i primjeni suvremenih rješenja poput zelenih krovova i retencijskih sustava.
Održavanje kao najbolja prevencija
Jedan od ključnih problema, smatra Perko, jest nedovoljna svijest o važnosti redovitog održavanja zgrada.
– Zgrada je poput automobila – potrebni su redoviti pregledi kako bi se potencijalni problemi otkrili na vrijeme. Preventivno održavanje višestruko je jeftinije od sanacije posljedica velikih šteta – upozorava.
Stručni godišnji pregledi omogućuju pravodobno otkrivanje oštećenja poput pukotina, korozije, problema s hidroizolacijom ili prodora vlage, čime se mogu izbjeći znatno veći troškovi u budućnosti.
Potrebna veća odgovornost svih sudionika gradnje
Osim kvalitetnijeg održavanja, stručnjak ističe potrebu detaljnijeg projektiranja, boljeg stručnog nadzora te veće odgovornosti svih sudionika u procesu gradnje.
Prema njegovu mišljenju, suvremena gradnja mora se prilagoditi novim klimatskim okolnostima kroz kvalitetnije tehničke detalje, edukaciju izvođača radova i dosljednu primjenu postojećih propisa.
EU fondovi prilika za sigurnije i kvalitetnije zgrade
Dodatni poticaj suvlasnicima mogu pružiti programi sufinanciranja energetske obnove kroz nacionalne i europske fondove. Takvi projekti, osim povećanja energetske učinkovitosti, omogućuju obnovu fasada, krovova, hidroizolacije i drugih ključnih elemenata koji pridonose otpornosti zgrada na ekstremne vremenske uvjete.
Stručnjaci stoga poručuju da ulaganje u održavanje i obnovu zgrada ne treba promatrati kao trošak, već kao dugoročno ulaganje u sigurnost, kvalitetu života i očuvanje vrijednosti nekretnina.
