Deseci tisuća ljudi okupili su se na Trgu bana Josipa Jelačića, a glavna poruka prosvjeda bila je jasna – zaštita okoliša, zdravlja i prostora u kojem živimo pitanje je koje bi trebalo biti iznad ideoloških, političkih i svjetonazorskih podjela.
„Trg pun ka’ šipak!“ – možda upravo ta rečenica najbolje opisuje prizore sa zagrebačkog Trga bana Josipa Jelačića, na kojem se okupio velik broj građana želeći poslati poruku da pravo na čist zrak, čistu vodu i nezagađenu zemlju nije pitanje političkog opredjeljenja, nego kvalitete života svih građana Hrvatske.
Unatoč podjelama i različitim interpretacijama koje su pratile prosvjed, velik odaziv građana pokazao je da teme zaštite okoliša mogu okupiti ljude različitih političkih, društvenih i svjetonazorskih opredjeljenja.
Ljudi koji su stigli na središnji zagrebački trg nisu morali dijeliti iste političke stavove da bi se složili oko jednog temeljnog zahtjeva – žele živjeti u zemlji u kojoj se gospodarenje otpadom, zaštita vode, zraka i tla te zdravlje stanovništva moraju nalaziti visoko na listi prioriteta.
A gdje su oni koje inače slavimo?
Prosvjed je istodobno otvorio i jedno neugodno pitanje: gdje su, kada se govori o zaštiti hrvatskog prostora i okoliša, javne osobe koje inače uživaju golemo povjerenje i naklonost građana?
Na društvenim mrežama posebno se problematizirala izostala javna podrška brojnih poznatih sportaša, reprezentativaca, glazbenika i drugih javnih osoba koje imaju velik utjecaj na hrvatsku javnost.
Spominjalo se i Marka Perkovića Thompsona, čiji se javni nastupi snažno oslanjaju na domoljubnu simboliku, kao i braniteljske udruge. Prema navodima organizatora i sudionika prosvjeda, među braniteljskom populacijom posebno su se istaknuli gospićki veterani Domovinskog rata.
Pritom valja naglasiti da izostanak s prosvjeda sam po sebi ne znači protivljenje njegovim zahtjevima. Jednako tako, nije moguće samo na temelju nedolaska zaključivati o nečijem odnosu prema zaštiti okoliša ili Hrvatskoj.
Ipak, pitanje javne odgovornosti osoba koje imaju velik društveni utjecaj ostaje legitimno.
Domoljublje nije samo zastava – domovina je i zemlja po kojoj hodamo
Upravo je to možda i jedna od najsnažnijih poruka ovog okupljanja.
Domoljublje ne bi trebalo prestajati na zastavi, himni, stadionu ili koncertu. Domovina su i rijeke iz kojih pijemo vodu, zrak koji udišemo, polja na kojima proizvodimo hranu te gradovi i sela u kojima odrastaju naša djeca.
Ako želimo govoriti o ljubavi prema Hrvatskoj, onda bi zaštita njezina prostora trebala biti jedan od najkonkretnijih oblika takvog domoljublja.
Jer Hrvatska nije samo riječ.
Hrvatska je i zemlja.
I voda.
I zrak.
I svaki čovjek koji u njoj želi zdravo i sigurno živjeti.
Velik broj građana poslao poruku koju politika ne bi smjela ignorirati
Bez obzira na političke interpretacije koje će uslijediti, masovno okupljanje građana predstavlja poruku institucijama koju ne bi trebalo olako odbaciti.
Građani imaju pravo tražiti transparentne informacije o gospodarenju otpadom, odgovornost nadležnih institucija, učinkovite inspekcijske nadzore te jamstvo da gospodarski interesi neće imati prednost pred zdravljem stanovništva i zaštitom okoliša.
Prosvjed zato ne bi trebao biti kraj priče.
Pravi rezultat mjerit će se tek odgovorima institucija, konkretnim potezima i time hoće li građani nakon današnjeg okupljanja dobiti ono što zapravo traže – čist zrak, čistu vodu, nezagađenu zemlju i sustav kojem mogu vjerovati.
A prizor punog Trga bana Jelačića pokazao je jedno: kada građani procijene da su ugrožene temeljne vrijednosti prostora u kojem žive, spremni su podići glas.
