JAKOVLJE | KULTURNA BAŠTINA | OBNOVA I ZAŠTITA
Tek što je obnovljeni Dvorac Jakovlje ponovno zasjao u punom sjaju, neodgovorni pojedinci grafitima su devastirali dio vanjskog prostora uz ulaz u podrum dvorca. U sanaciju oštećenja sa studenticama četvrte godine Akademije likovnih umjetnosti krenuo je prof. art. Alen Novoselec, redoviti profesor, umjetnik i konzervator-restaurator, dugogodišnji voditelj projekta Dvorac i Park skulptura Jakovlje. Počiniteljima je uputio poziv da se sami jave, preuzmu odgovornost i svojim radom pomognu ispraviti učinjenu štetu.
Nakon opsežne obnove i značajnih ulaganja u uređenje Dvorca Jakovlje, jednog od prepoznatljivih kulturnih i povijesnih prostora općine Jakovlje, dogodio se čin vandalizma koji je izazvao razočaranje svih koji su godinama sudjelovali u njegovoj obnovi i očuvanju.
Nepoznati počinitelji grafitima su išarali dio vanjskih zidnih i kamenih površina uz ulaz u podrumske prostorije dvorca, narušivši izgled nedavno uređenog prostora.
Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o povijesnom objektu na kojem uklanjanje grafita nije jednostavan komunalni zahvat, već zahtjevan konzervatorsko-restauratorski posao koji traži stručno znanje, odgovarajuću opremu i iznimnu pažnju kako se ne bi dodatno oštetile izvorne površine.
Unatoč razočaranju, ljudi koji brinu o dvorcu nisu dopustili da ovaj događaj zasjeni sve ono pozitivno što je posljednjih godina učinjeno.
Profesor i studentice Akademije likovnih umjetnosti odmah krenuli u sanaciju
Prilikom našeg posjeta Dvorcu Jakovlje zatekli smo prof. art. Alena Novoselca, redovitog profesora Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina, koji je zajedno sa studenticama četvrte godine započeo stručno uklanjanje grafita.
Profesor Novoselec nije skrivao razočaranje vandalskim činom, ali je istodobno istaknuo kako ga posebno raduje reakcija mještana Jakovlja.
„Među tisućama ljudi uvijek se nađe nekoliko pojedinaca koji naprave štetu. Međutim, moram reći da su se Jakovljani u međuvremenu na neki način kolektivno solidarizirali s nama i prigrlili ovaj dvorac. Shvatili su da je to zapravo njihov dvorac i da je velika šteta da se nakon toliko uloženog truda i novca dogodi ovakva devastacija“, kazao je Novoselec.
Upravo ta povezanost lokalne zajednice s obnovljenim dvorcem, smatra profesor, jedan je od najvažnijih rezultata višegodišnjeg rada na njegovu uređenju i otvaranju javnosti.
Alen Novoselec – umjetnik, konzervator-restaurator i dugogodišnji promicatelj Dvorca Jakovlje
Angažman profesora Novoselca na sanaciji oštećenja nije slučajan. Riječ je o istaknutom umjetniku, sveučilišnom profesoru i stručnjaku za konzerviranje i restauriranje, koji je godinama neposredno uključen u razvoj Dvorca i Parka skulptura Jakovlje.
Rođen je u Varaždinu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na interdisciplinarnom Nastavničkom odsjeku koji je djelovao u suradnji s Filozofskim fakultetom, stekavši zvanje profesora likovne kulture.
Dodatno se obrazovao na poslijediplomskom studiju konzerviranja i restauriranja u Ljubljani te na umjetničkom poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Svojim stručnim djelovanjem stekao je status konzervatora-restauratora i licencu Ministarstva kulture.
Kao redoviti profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, na kojoj je obnašao i dužnost dekana u mandatu od 2023. do 2026. godine, posebno se bavi konzerviranjem i restauriranjem kamene i arhitektonske plastike te moderne i suvremene skulpture.
Njegovo umjetničko stvaralaštvo obuhvaća kiparstvo, instalacije, performanse, land art i druge oblike suvremenog umjetničkog izražavanja. U svojem radu posebnu pozornost posvećuje odgovornom stvaranju, održivosti te odnosu umjetnosti prema prirodi i okolišu.
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu, u čijem je Upravnom odboru djelovao do 2023. godine.
Za Jakovlje je osobito važna njegova uloga voditelja projekta „Dvorac i Park skulptura Jakovlje“, koji se provodi u okviru djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Kroz taj projekt Novoselec godinama doprinosi razvoju prostora koji povezuje kulturnu baštinu, suvremenu umjetnost, umjetničko obrazovanje i lokalnu zajednicu.
Vodio je i projekt Aleja skulptura na savskom nasipu u Zagrebu te brojne umjetničke i istraživačke radionice sa studentima.
Sudjelovao je na međunarodnim stručnim skupovima, među kojima se ističe i međunarodni kongres i radionica konzervacije-restauracije kamena u Šibeniku 2024. godine, gdje je održao predavanje i vodio studente kroz praktičan rad.
Njegov sadašnji angažman na sanaciji grafita u Jakovlju stoga je nastavak dugogodišnje osobne i profesionalne posvećenosti očuvanju ovog vrijednog prostora.
Počiniteljima poručio: javite se i pomozite popraviti štetu
Profesor Novoselec smatra kako bi počinitelji trebali dobiti priliku da preuzmu odgovornost za svoj postupak i pokažu da su svjesni učinjene štete.
Umjesto da se sve svede isključivo na kažnjavanje, predložio je mogućnost da se počinitelji dobrovoljno jave i svojim radom doprinesu održavanju okoliša dvorca.
„Pozivam ih da se sami jave. Ako su postali svjesni svojeg čina i žao im je zbog toga, možemo pokušati zajedno ispraviti ono što je učinjeno. Ovdje uvijek ima posla, treba plijeviti, kositi i uređivati okoliš“, poručio je profesor.
Spomenuo je i mogućnost blažeg postupanja prema počiniteljima koji bi dobrovoljno priznali svoj čin i pokazali spremnost da sudjeluju u otklanjanju posljedica.
Ipak, upozorio je kako će se, ako se slični događaji budu ponavljali, morati razmotriti i manje popularne, ali nužne mjere zaštite prostora, uključujući strože sankcioniranje vandalizma.
Suvremeni laser i posebne metode za uklanjanje grafita
Sanacija oštećenih površina zahtjevan je postupak jer se grafiti nalaze na materijalima koji zahtijevaju poseban konzervatorski pristup.
Profesor Novoselec i studentice koriste različite metode, uključujući posebne paste, otapala i suvremenu lasersku tehnologiju.
Posebno je zanimljiva primjena uređaja Discovery 300 LN, lasera talijanskog proizvođača, koji je za potrebe sanacije ustupljen na mjesec dana bez naknade.
Oprema je osigurana posredovanjem tvrtke Tutotum te Tomislava i Monike Dubrovčić, čime je pružena značajna pomoć u provedbi stručnih radova.
„Imamo laser, posebne paste i otapala te kombiniramo metode koje nam omogućuju postupno uklanjanje grafita. U konzervaciji i restauraciji jedna ili dvije metode nisu uvijek potpuno učinkovite. Ponekad imamo sreće pa najjednostavnijom metodom možemo postići dobar rezultat, a ponekad moramo kombinirati više različitih postupaka“, objasnio je Novoselec.
Naglasio je kako radovi neće završiti samo angažmanom studentica četvrte godine, već je planiran i nastavak sanacije sa studentima treće godine Akademije likovnih umjetnosti.
Na taj način sanacija oštećenja istodobno postaje i vrijedan oblik praktične nastave, tijekom koje studenti mogu primijeniti stečena znanja na stvarnom konzervatorsko-restauratorskom zahvatu.
Nije najvažnije dobiti potpuno čist zid, već sačuvati izvorni kamen
Profesor Novoselec posebno je upozorio na problem koji se često javlja prilikom uklanjanja grafita s povijesnih građevina.
Naime, javnost najčešće očekuje da nakon čišćenja zid ponovno izgleda potpuno novo, no takav rezultat ne mora uvijek značiti da je zahvat kvalitetno izveden.
„Ljudi vole nakon takvog čina dobiti izvornu površinu, potpuno čist zid. Međutim, to često znači da je na kamenu oštećena njegova površina, odnosno patina, pa kamen može postati izloženiji procesima propadanja nego što je bio prije. Možda izgleda ljepše i čišće, ali to nije uvijek ispravan način pristupa“, upozorio je.
Upravo zato naglašava da se takvim zahvatima trebaju baviti školovani konzervatori i restauratori, a ne samo osobe koje raspolažu odgovarajućom opremom.
„Svakom metodom možemo biti uspješni, ali možemo napraviti i štetu. Bitno je pronaći ravnotežu između uklanjanja onoga što je nepoželjno i očuvanja svega što na povijesnoj građevini treba sačuvati“, pojasnio je profesor Novoselec.
To znači da će se grafiti uklanjati postupno, uz stalnu procjenu djelovanja pojedinih metoda na kamene površine, čak i ako konačan rezultat neće biti potpuno bijel ili vizualno besprijekoran zid.
Dvorac Jakovlje postao je mjesto umjetnosti, obrazovanja i zajedništva
Obnovljeni Dvorac Jakovlje posljednjih godina sve snažnije potvrđuje svoju važnost kao prostor kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Zahvaljujući dugogodišnjem angažmanu umjetnika, stručnjaka, institucija i lokalne zajednice, dvorac i njegov park skulptura postali su prepoznatljivo mjesto susreta umjetnosti, kulturne baštine i javnosti.
Upravo zato vandalizam na obnovljenom objektu izaziva dodatno razočaranje.
Ipak, ovaj nemili događaj pokazao je i drugu, mnogo pozitivniju stranu priče.
Mještani Jakovlja pokazali su solidarnost i svijest o vrijednosti obnovljenog dvorca, a profesor Novoselec i njegove studentice svojim su angažmanom dokazali kako se na neodgovorno ponašanje može odgovoriti znanjem, radom i odgovornošću.
Posebno je vrijedno što u sanaciji sudjeluju mladi budući stručnjaci za konzerviranje i restauriranje, koji na konkretnom primjeru uče koliko je zahtjevno očuvati kulturnu baštinu i koliko se lako ona može ugroziti.
Poruka iz Jakovlja: kulturnu baštinu treba čuvati, a ne uništavati
Dvorac Jakovlje nije samo obnovljena povijesna građevina. On je dio identiteta mjesta, prostor umjetničkog stvaralaštva i vrijedno nasljeđe koje treba sačuvati za buduće generacije.
Zato je svaki čin vandalizma nad takvim objektom mnogo više od običnog oštećenja imovine.
Riječ je o nepoštovanju truda, znanja i sredstava uloženih u obnovu, ali i prema ljudima koji su svojim radom omogućili da dvorac ponovno živi.
S druge strane, primjer prof. art. Alena Novoselca i studentica Akademije likovnih umjetnosti pokazuje kako se istinska briga o kulturnoj baštini ne iskazuje samo riječima, nego konkretnim djelima.
Njihov rad na uklanjanju grafita istodobno je stručna intervencija, praktična nastava i snažna poruka o važnosti odgovornog odnosa prema zajedničkim vrijednostima.
A počiniteljima je upućen poziv koji zaslužuje pozornost – da se sami jave, priznaju pogrešku i vlastitim radom pomognu ispraviti učinjenu štetu.
Jer Dvorac Jakovlje pripada svojoj zajednici, umjetnicima i budućim generacijama, a njegovo očuvanje zajednička je odgovornost svih nas.
