Projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ pokazao kako sustavna zaštita prirode i edukacija građana mogu pomoći očuvanju zavičajnih vrsta i prirodne ravnoteže ekosustava
Na jezeru Rakitje održana je završna konferencija projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, tijekom kojeg je u protekle tri i pol godine iz jezera i ribnjaka Zagrebačke županije uklonjeno više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača. Projekt Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije pokazao je kako konkretne aktivnosti uklanjanja invazivnih vrsta, uz edukaciju građana, mogu dati značajne rezultate u zaštiti domaćih ekosustava i zavičajne barske kornjače.
Na završnoj konferenciji projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, održanoj na jezeru Rakitje, predstavljeni su rezultati troipolgodišnjeg rada usmjerenog na zaštitu barske kornjače – jedine slatkovodne kornjače prirodno prisutne u Hrvatskoj.
Djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije tijekom provedbe projekta uklonili su više od 1100 invazivnih kornjača s ukupno 22 lokacije na području Zagrebačke županije. Riječ je o crvenouhim i žutouhim kornjačama koje su u prirodu dospjele ljudskim djelovanjem, najčešće puštanjem iz kućnih akvarija i terarija.
Stručnjaci upozoravaju kako invazivne strane vrste predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremene zaštite prirode. Brzo se razmnožavaju, zauzimaju staništa domaćim vrstama, natječu se za hranu i mjesta za sunčanje te narušavaju prirodnu ravnotežu vodenih ekosustava.
Posebno je istaknuto kako su nakon uklanjanja invazivnih vrsta zabilježena češća opažanja barskih kornjača, što potvrđuje pozitivan učinak provedenih aktivnosti.
Edukacija građana kao važan dio projekta
Uz terenski rad, velik naglasak stavljen je i na edukaciju građana. Tijekom projekta održana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, na kojima je sudjelovalo više od 750 sudionika.
Izrađeni su i edukativni materijali kojima se građane upozorava da kućni ljubimci ne pripadaju prirodi te da njihovo puštanje može imati ozbiljne posljedice za domaće vrste i staništa.
Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek naglasila je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu, a upravo je na području Zagrebačke županije, uz Grad Zagreb, zabilježen najveći broj invazivnih kornjača u Hrvatskoj.
Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na financijskoj i stručnoj podršci projektu, kao i Zoološkom vrtu Grada Zagreba koji je u svom prihvatnom centru zbrinuo velik broj uklonjenih kornjača.
Problem koji utječe i na ribolov
Na posljedice koje invazivne kornjače imaju na sportski i rekreativni ribolov upozorio je predsjednik Športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa.
Istaknuo je kako invazivne kornjače smanjuju riblji fond, oštećuju ulov, skidaju mamce s udica te dodatno otežavaju ribolovcima aktivnosti na jezerima i ribnjacima.
Voditeljica Službe zaštite prirode Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić naglasila je kako je Fond u posljednje četiri godine osigurao sredstva za 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, među kojima je jedan od prvih bio upravo projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“.
Zagrebačka županija među najugroženijim područjima
Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je sustav upravljanja invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj te aktualne projekte uklanjanja koji se provode diljem zemlje.
Posebno zabrinjava podatak da je tijekom 2025. godine na području Hrvatske uklovljeno ukupno 594 invazivnih kornjača, od čega čak 437 upravo na području Zagrebačke županije, što jasno pokazuje razmjere problema, ali i važnost nastavka ovakvih projekata.
Da problem nije ograničen samo na Hrvatsku pokazalo je i izlaganje Tine Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave, koja je predstavila aktivnosti uklanjanja invazivnih kornjača u Sloveniji.
Završna konferencija zaključena je raspravom sudionika i razmjenom iskustava o izazovima koje invazivne vrste predstavljaju za prirodu, ali i primjerima dobre prakse koji mogu pomoći u njihovom učinkovitijem suzbijanju i očuvanju domaćih ekosustava.
