Poštovani,
obraćamo Vam se u ime obitelji Strjački iz Zaprešića i to gospođe MILJENKE STRJAČKI iz Zaprešića,
R.Bosaka 9 i DARKA STRJAČKI iz Zaprešića, R.Bosaka 9, koji su ovršenici u ovršnom postupku Ovr2688/2017 i svih ostalih članova obitelji Strjački: Marka Strjački, Ivane Strjački, Antuna Strjački i Tonija
Strjački.
Tražimo medije da hitno obrate pozornost i upoznaju javnost s nasilničkim postupanjem i povredom zakonskih odredaba.
Fotografija: Nada Landeka
Riječ je o iseljenju cijele obitelji iz njihovog jedinog doma. Obitelj Strjački ima dvije invalidne osobe,
jedno maloljetno dijete i jedan član je osoba oboljela od karcinoma.
Iseljenje se traži temeljem ugovora o kreditu koji je austrijska kreditna zadruga isplatila samo u
iznosu od 40% ugovorenog iznosa.
Austrijska kreditna zadruga nije isplatila u cijelosti, odnosno isplatila je samo 40% ugovorenog iznosa.
Austrijska kreditna zadruga tereti Miljenku i Darka Strjački za cijeli iznos iz ugovora o kreditu koji im
nikada nije isplaćen u cijelosti..
Smatramo da je dosadašnjim postupanjem nadležnih institucija, aktima i radnjama hrvatskih
pravosudnih i drugih tijela – došlo do grube povrede odredaba Ustava Republike Hrvatske i
Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i to:
-čl. 3. vladavina prava , čl. 14. st. 2.-jednakost svih pred zakonom, čl. 18. st. 1. – pravo na žalbu, čl.
29.st.1. – pravo na pravično suđenje, čl. 34. St. 1. – pravo na nepovredivost doma, čl. 48.st. 1. –
pravo na mirno uživanje prava vlasništva
-pravo na pravično suđenje (čl. 6. Konvencije),-pravo na poštovanje doma (čl. 8.st.1.Konvencije)
Zaključkom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću posl.br.: Ovr-2688/2017
od 22.02.2021. određeno je za dan 23.04.2021.godine iseljenje ovršenika MILJENKE STRJAČKI i
DARKA STRJAČKI, kao i svih niže navedenih članova obitelji Strjački koji žive u predmetnoj
nekretnini u Zaprešiću. Obitelj Strjački je iseljena iz cijele nekretnine i koja je svima njima jedina
nekretnina i dom je cijeloj obitelji Strjački.
Iseljenjem je kuća predana u posjed ovrhovoditelja
Iseljenje je provedeno unatoč činjenici da je dan prije podnesen Zahtjev za izuzećem sudskog
ovršitelja, suca i predsjednika suda. Nakon što je podnesen zahtjev za izuzećem ne može se
poduzimati niti jedna radnja u postupku dok se o predmetnom zahtjevu za izuzećem ne odluči.
Provedbom predmetnog zaključka cijela obitelj Strjački ostala je bez doma jer drugu zamjensku
nekretninu podobnu za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba oni nemaju, a
provedbom predmetne ovrhe i iseljenjem obitelji svi su se našli na ulici i postali beskućnici,
U nekretnini žive i imaju prijavljeno prebivalište:
-ovršenici Miljenka i Darko Strjački,
-sin ovršenika Marko Strjački rođ.15.06.1982.g.,
-snaha ovršenka Ivana Strjački r.Tokić rođena 30.11.1982.g.
-unuk ovršenika Toni Strjački, rođen 23.09.2007.g.
-sin ovršenika Antun Strjački, rođen 09.02.1993.g.
Ovršenica Miljenka Strjački je teško bolesna osoba koja boluje od karcinoma. Nesporno je da je osobi
takvog zdravstvenog stanja provedbom predmetne ovrhe zdravstveno stanje dodatno narušeno, a
ako bi se ista našla na ulici, vjerojatno bi se njezino zdravstveno stanje toliko pogoršalo da je
vjerojatnost ishoda bolesti sa smrtnim ishodom potpuno izvjesna.
Sin ovršenika Marko Strjački i snaha ovršenika Ivana Strjački rođ.Tokić od rođenja su invalidne osobe,
obzirom da su oboje gluhonijemi od rođenja.
Unuk ovršenika je maloljetno dijete i pohađa osnovnu školu, učenik je 7.razreda.
Obitelj je doživjela tragediju kada je 1997.g. poginula najstarija kćer.
Iseljenje je provedeno iz cijele nekretnine, iako su dio nekretnine svojim radom i sredstvima izgradili
sin Antun Strjački uz pomoć brata Marka Strjački. Oni su uzeli stvar u svoje ruke nakon što su vidjeli
da je RBA zadruga uskratila isplatu cijelog iznosa kredita i da je izvjesno da do isplate cijelog iznosa
kredita neće doći.
Sin Antun Strjački nije bio ovršenik u ovršnom postupku, nije dužnik, niti je bio u bilo kakvom odnosu
sa RBA zadrugom i nije bio prisutan činu iseljenja obzirom da je bio na poslu. Nakon što je zajedno s
obitelji proveo dvije noći u neadekvatnom smještaju vratio se kući i ušao kroz stražnja vrata koja su
bila otvorena.Dana 06.05.2021.g.u ranim jutarnjim satima pripadnici zaštitarske tvrtke s gospodinom TURIĆEM
nasilno su ušli u cijelu nekretninu, zatvorili gospođu Miljenku Strjački na način da su joj ograničili
kretanje, i zabranili ulazak bilo kome u dvorište i u kuću, uz primjenu sile. Na poziv
gospođeMiljenke Strjački, policija je došla napravila zapisnik i otišla.
U večernjim satima dana 06.05.2021.g. gospodin Turić je provalio u kuću na način da je obio sve
brave, razbio vrata i ušao u nekretninu.
Gospodin Turić nije bio ovrhovoditelj niti sudionik u ovršnom postupku, niti treća osoba u ovršnom
postupku . Nikada nije bio u posjedu nekretnine, niti mu je posjed nekretnine predan od strane
bilo koga.
Dana 06.05.2021.g. ušao je nasilno u kuću na način da je provalio ulazna vrata zajedno sa
zaštitarima.u
Policija je došla nije smatrala da nije riječ o provali i ponovno otišli.
U ovom trenutku gospođa Miljenka Strjački je sama u kući sa 8 zaštitara koji su nakon odlaska
policije nasilno ušli i u dio kuće koji koristi gospođa Miljenka.
Kratka kronologija:
Ovršenici Miljenka i Darko Strjački su 2007.godine, kao i veliki broj hrvatskih građana sklopili s
austrijskom kreditnom zadrugom Ugovor o jednokratnom kreditu broj računa 532.150 od
12.06.2007.g.
Austrijska kreditna zadruga je u konkretnom predmetu ujedno ovrhovoditelj pojavljuje se u
ovršnom postupku pod nazivom: RAIFFESENBANK ST.STEFAN –JAGERBERG-WOLFSBERG eGen,
Republika Austrija, A-8083, Sankt Stefan im Rosental.
Ovršenici su sklopili Ugovor o jednokratnom kreditu broj računa 532.150 od 12.06.2007.g.s
pravnim subjektom koji je imao naziv:
RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg registrierte Genossenschaft mit beschränkter
Haftung.
Sporni Ugovor o jednokratnom kreditu, kao i većina ugovora o kreditu koje su hrvatski građani
sklapali s austrijskim kreditnim zadrugama, jesu od trenutka kada su sklopljeni (ex tunc) u cijelosti
ništetni.
Upitno je jesu li Austrijske kreditne zadruge imale dopuštenje nadzorne austrijske agencije (FMA) za
poslove potrošačkog kreditiranja, a sigurno nisu imale odobrenje Hrvatske narodne banke za poslove
potrošačkog kreditiranja za dodjelu kredita hrvatskim građanima.
Austrijske kreditne zadruge su ugovarale zatezne i ugovorne kamate s hrvatskim građanima u znatno
višem postotku u odnosu na dopuštenu visinu zatezne i ugovorne kamate u Austriji, a osobito u
odnosu na dopuštenu visinu kamatne stope za građane potrošače i na taj način su stjecale ekstra profit. Austrijske kreditne zadruge su u svoju korist, a na štetu hrvatskih građana i potrošača
ugovarale visoke kamatne stope koje su im bile nedopuštene u Austriji.
Istovremeno su austrijske kreditne zadruge kršile i hrvatske i austrijske zakone o deviznom
poslovanju, isplati gotovine, kao i porezne propise obzirom da su kreditni posrednici u Hrvatskoj, kao
i odgovorne osobe u austrijskim kreditnim zadrugama za svaki sklopljeni ugovor o kreditu tražili
provizije u postotku. Provizije su im i isplaćivane u gotovini i tako su ostale „zamračene“ za hrvatske i
austrijske porezne vlasti.
Uvjet da bi hrvatski građani dobili mogućnost sklapanja ugovora o kreditu je obvezno zasnivanje
založnog prava na jednoj ili više nekretnina. Pretežito je bila riječ o nekretninama na atraktivnim i
skupim lokacijama (gradska središta u unutrašnjosti, nekretnine na moru).
Ugovori su bili sastavljeni pretežito na njemačkom s lošim i djelomičnim prijevodom teksta. Prilikom
sklapanja ugovora hrvatskim građanima nisu bile objašnjeni osnovni elementi ugovora i pravne
posljedice istih: visina kamatne stope, je li kamata promjenjiva i što utječe na promjenu kamate,
koliki su mjesečni obroci i kada isti dospijevaju, nisu bili upozoreni na sve pravne posljedice ugovora,
a osobito nisu bili upozoreni, niti je iz ugovora to moglo biti jasno i nesporno utvrđeno, kada i u
kojem trenutku je austrijska kreditna zadruga mogla pokrenuti ovršni postupak
Konkretno, u odnosu na ovršenike Miljenku i Darka Strjački u Ugovoru o jednokratnom kreditu broj
račun 532.150 od 12.06.2007.g., austrijska kreditna zadruga tereti Miljenku i Darka Strjački za iznos
od 120.000 EUR.
Navedeni iznos od 120.000 EUR Miljenka i Darko Strjački nikada nisu primili od austrijske kreditne
zadruge u cijelosti. Miljenka i Darko Strjački primili su putem uplate na devizni račun iznos od 40.000
EUR i ništa više od toga.
Obzirom da su ugovor o kreditu sklopili uz posredovanje hrvatskog posrednika, istom su se u više
navrata žalili usmeno i tražili da se ugovoreni iznos kredita isplati u cijelosti. Kreditni posrednik je
obećavao da će se riješiti, međutim kako preostali iznos novca nije stizao na račun ovršenika, a
kreditni posrednih u Hrvatskoj nije davao nikakve informacije osim ponavljanja i uvjeravanja da će
sve biti isplaćeno, Miljenka i Darko Strjački su prestali 2009.godine otplaćivati kredit.
Zbog toga je austrijska kreditna zadruga kao ovrhovoditelj pokrenula ovršni postupak kod Općinskog
suda u Zaprešiću.
U naznačenom ovršnom postupku ovrhovoditelj-austrijska kreditna zadruga dostavila je fabricirane
izvode-promete po kreditu iz kojih je fabricirano da je ovršenicima pored iznosa od 40.000 EUR
izvršena isplata od 84.000 EUR, a koja u stvarnosti nikada nije izvršena ovršenicima.
Ovršenici su kod Općinskog suda u Novom Zagrebu protiv austrijske kreditne zadruge pokrenuli
parnični postupak posl.br.: P-481/2018 radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu sklopljenog s
austrijskom kreditnom zadrugom i u svojem iskazu su iskazali upravo navedeno, međutim sud nije
uzeo u obzir njihove iskaze kao relevantne i odbio je u cijelosti pravomoćno njihov tužbeni zahtjev za
utvrđenjem ništetnim spornog ugovora o kreditu.Hrvatski sabor je radi zaštite hrvatskih građana koji su sklopili ovakve ništetne pravne posloveugovore o kreditima s austrijskim kreditnim zadrugama u svojem sazivu od 2017.godine donio Zakon
o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem.
Rezultat toga je bio veliki broj tužbi hrvatskih građana pred nadležnim sudovima. Međutim, na štetu
hrvatskih građana Sud Europske unije u Luxemborugu donio je dana 14.02.2019.g. u predmetu
posl.br.: C-630/17 (Milivojević) odluku da Hrvatska takvim zakonom krši osnovna temeljna načela
Europske unije – slobodu kretanja kapitala.
Nakon donošenja sporne presude hrvatski građani su u pokrenutim parničnim predmetima ostavljeni
doslovno „na milost i nemilost“ arbitrarnosti hrvatskih sudova.
Situaciju je pogoršao i Ustavni sud Republike Hrvatske kada je u studenom 2020.g. ukinuo u cijelosti
Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem.
Obzirom da Republika Hrvatska unutar svojih pravosudnih institucija nije pružila adekvatnu pravnu
zaštitu ovršenicima kao svojim građanima i kao potrošačima to doprinosi osjećaju pravne
nesigurnost i uskraćuje pravo velikom broju hrvatskih građana, a osobito u konkretnom ovršnom
predmetu ovršenicima, pravo na pristup sudu, odnosno pravo da neovisni i nepristrani sud u
razumnom roku odluči o njihovima pravima i interesima.
Hrvatski građani kao potrošači u odnosu na austrijske kreditne zadruge u pretežito ovršnim
postupcima pred hrvatskim sudovima potpuno su nezaštićeni, jer sve odredbe o zaštiti potrošača
koje inače obvezuju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, ne obvezuju navedene austrijske
kreditne zadruge jer u Hrvatskoj nisu imale registrirana predstavništva, niti podružnice, niti
poslovnice, niti bilo koji drugi oblik poslovanja, već su isključivo i jedino poslovala preko kreditnih
posrednika koji su u Republici Hrvatskoj bili registrirani pretežito kao obrti.
Austrijske kreditne zadruge, a niti registrirani posrednici nisu financijske institucije registrirane u
Republici Hrvatskoj i nemaju obvezu i dužnost pridržavati se propisa koji obvezuju financijske
institucije na zaštitu potrošača, informiranje potrošača, niti su pod nadzorom hrvatske centralne
banke, niti bilo koje druge nadzorne institucije u Republici Hrvatskoj.
Pri tome su austrijske kreditne zadruge obračunavale lihvarske kamate hrvatskim građanima i to po
znatno višim kamatnim stopama u odnosu na dopuštene kamatne stope u Republici Austriji i
pripisivale tako nezakonito obračunate kamate glavnici, tako da su glavnica i ukupno dugovanje
eksponencijalno rasli i premašivali duplo ili troduplo iznos glavnice kredita.
Ističemo da u svim tim ugovorima o kreditima kao sredstvo osiguranja ugovorene su hipoteke,
založna prava na nekretninama hrvatskih građana. Provedbom ovršnih postupaka austrijske
kreditne zadruge ili s njima povezani kupci hrvatske pravne ili fizičke osobe, dobivaju u svoje
vlasništvo nekretnine isključivo radi preprodaje po znatno višim cijenama, dakle radi stjecanja profita.
Istovremeno su hrvatski građani kao potrošači istjerani na ulicu jer su to bile nekretnine koje su
njihov dom. Na taj način se grubo krši pravo hrvatskih građana na nepovredivost doma.
U konkretnom predmetu obitelji STRJAČKI provedbom predmetne ovrhe cijela obitelj Strjački: jedna
osoba bolesna od karcinoma, dvije invalidne osobe, jedno maloljetno dijete i ostali članovi obitelji
ostat će u cijelosti bez svojeg doma.Pri tome je potrebno naglasiti da je austrijska kreditna zadruga za vrijeme trajanja ovršnih
postupaka dok je postojala zabilježba ovrhe raspolagala predmetnom nekretninom i istu temeljem
ugovora o kupoprodaji prenijela na agenciju za promet nekretnina koja je uglavnom kupovala
nekretnine poput nekretnina ovršenika u ovršnom postupku jeftino, potpuno podcijenjene
vrijednosti.
Predaja predmetnih nekretnina i iseljenje cijele obitelji STRJAČKI iz obiteljske kuće u Zaprešiću na
adresi Rude Bosaka 9, Zaprešić predstavlja narušenje pravične ravnotežu između interesa
ovršenika i interesa ovrhovoditelja i primjer je nebrige, nemara i nepružanja adekvatne pravne
zaštite Republike Hrvatske svojim građanima.
Ovršni sud nije vodio računa o testu razmjernosti. Prvostupanjski ovršni sud trebao je uzeti u obzir
okolnosti konkretnog slučaja i ocijeniti trpe li ovršenici prijedlogom za ovrhu nerazmjeran i
prekomjeran teret.
Nesporno je da ovršenici i njihova obitelj trpe nesrazmjeran i prekomjeran teret jer ostaju bez doma i
bit će istjerani na ulicu. Dio kuće su izgradili sinovi svojim sredstvima nakon što su vidjeli da su njihovi
roditelji izigrani, jer austrijska zadruga nije isplatila više od 60% iznosa kredita.
Kao što je prethodno navedeno, obzirom da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju su imali
u vlasništvu prije provedbe spornih ovrha MILJENKA I DARKO STRJAČKI i cijela obitelj trpe
nenadoknadivu štetu, jer bez obzira što bi se naknadno u parničnom postupku utvrdilo da je sporna
predmetna ovrha i ugovor o kreditu ništetni, kuća bi bila već prodana, a gubitak kuće za cijelu obitelj
bi uzrokovalo nenadoknadive štetne posljedice po njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Ukazuje se da je vrijednost nekretnine znatno veća od vrijednosti i iznosa za koji je nekretnina
kupljena na dražbi od strane ovrhovoditelja kao kupca jer drugih ponuditelja nije niti bilo, obzirom da
se nekretnina nalazi u centru Grada Zaprešića.
Istovremeno austrijska kreditna zadruga ne trpi nikakvu štetu, već naprotiv u istoj je od strane
njezinih odgovornih osoba „zamračen“ dio iznosa od 84.000 EUR za koji se terete MILJENKA I
DARKO STRJAČKI iako Mljenka i Darko Strjački navedeni nisu nikada dobili, a u nekretninu umjesto
austrijske kreditne zadruge nasilno ulazi gospodin TURIĆ, a ne RBA zadruga.
Kako je u predmetu Suda Europske unije C-407/18 KUHAR protiv ADDIKO Banke DD utvrđeno da je
bez smisla pravna zaštita koja bude pružena a posteriori, dakle pravna zaštita nakon što nekretnina
već bude prodana u ovršnom postupku. Zbog toga bi ovrhe u slučajevima kada se sumnja na
ništetnost ugovora trebale biti obustavljene dok se ne odluči o pitanju ništetnosit.
Da bi se u konkretnom slučaju izbjegla tzv.a posteriori pravna zaštita, tražimo medije da upoznaju
hrvatsku javnost s nasilnim i nezakonitim činom ulaska u nekretninu.
Ovršni postupak je trebalo obustaviti sve dok se ne utvrde u posebnom parničnom ili drugom
postupku istinitost i osnovanost tvrdnji o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno isplati dijela
sredstava kredita, o ukidanju ovršnosti i uspostavi ranijeg zk stanja.
Pred Općinskim sudom u Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću u tijeku je i parnični postupak radi
utvrđenja nepoštenosti odredaba ugovora o kreditu, ukidanja klauzule o pravomoćnosti na Očitovanju javnog bilježnika i uspostave ranijeg zemljšno-knjžnog stanja. Postupak se vodi pod
posl.br.: P-385/2021.
Predmet obitelji Strjački nije usamljen i izdvojen. Isti problem ima veliki broj hrvatskih građana protiv
kojih se vode ovršni postupci radi prodaje nekretnina.
Takvim postupanjem hrvatskih institucija i ne pružanjem adekvatne pravne zaštite izravno su i
grubo povrijeđena konvencijska prava hrvatskih građana:
-pravo na pristup sudu,
-pravo na nepovredivost doma,
-pravo na mirno uživanje prava vlasništva
Tražimo medije da o svemu upoznaju hrvatsku javnost i druge relevantne institucije osim onih koje su
neposredno uključene u konkretni spor
