Vesna Dujlović: „Gljivarstvo je sve popularnije, a ljudi se sve više vraćaju prirodi i druženju u šumi“

DUBRAVICA – Lovački dom Vidra u Dubravici ponovno je bio mjesto susreta ljubitelja prirode, gljiva i druženja. Tradicionalna „Blagijada“, godišnja gljivarska svečanost koju organizira Gljivarsko društvo „Kamilo Blagajić“ iz Zagreba, okupila je brojne gljivare iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Riječ je o petom uzastopnom okupljanju na ovoj lokaciji koje iz godine u godinu privlači sve veći broj sudionika. Uz goste iz susjednih zemalja, manifestaciji su nazočili i brojni članovi društva koje danas broji oko 400 članova.

Predsjednica Gljivarskog društva „Kamilo Blagajić“ i predsjednica Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza Vesna Dujlović istaknula je kako gljivarstvo posljednjih godina bilježi sve veći interes građana.

“Mladi ljudi sve češće žele pobjeći od gradske vreve, provesti vrijeme u prirodi i sa sobom povesti djecu. Gljivarstvo nije samo branje gljiva, nego i druženje, rekreacija te upoznavanje prirode” – naglasila je Dujlović.

Hrvatske šume pravo su bogatstvo gljiva

Prema riječima predsjednice Saveza, hrvatske šume iznimno su bogate raznim vrstama gljiva, a posebno se ističu područja Turopolja, Vukomeričkih gorica, Medvednice, Žumberka i Hrvatskog zagorja.

– Naše šume zaista obiluju gljivama. Svako područje ima svoje posebnosti, a upravo ovakva okupljanja omogućuju gljivarima razmjenu iskustava i praćenje pojave različitih vrsta na raznim lokacijama – rekla je.

Sudionici su i ove godine s velikim očekivanjima krenuli u šumske predjele oko Dubravice, a vremenski uvjeti bili su naklonjeni gljivarima.

– Kiše je bilo dovoljno i gljive su krenule. Prošle godine ovdje smo imali velik broj vrsta pa vjerujem da će i ovogodišnja berba biti uspješna – dodala je.

Evidentirano pedesetak vrsta gljiva

Ovogodišnja Blagijada još je jednom pokazala bogatstvo gljivarskog svijeta i raznolikost staništa na području Dubravice i okolice. Tijekom manifestacije evidentirano je oko 50 različitih vrsta gljiva, među kojima su se našle jestive, ljekovite, ali i otrovne vrste.

Među najzanimljivijim nalazima bili su lisičice, velika sunčanica, raspucani vrganj, prijesna mliječnica, judino uho, žuti kruh te niz rijetkih i manje poznatih vrsta. Posebnu pozornost posjetitelja privukla je tradicionalna izložba i determinacija gljiva, koja je omogućila sudionicima upoznavanje bogate mikološke raznolikosti hrvatskih šuma.

Organizatori ističu kako je upravo edukacija o prepoznavanju jestivih i otrovnih vrsta jedan od najvažnijih ciljeva ovakvih okupljanja, uz promociju boravka u prirodi i očuvanje prirodne baštine.

Vrganj najpoznatiji, ali ne i jedini gastronomski dragulj

Iako se vrganj i dalje smatra najpoznatijom i najcjenjenijom gljivom među hrvatskim građanima, Dujlović ističe kako postoji niz drugih vrsta koje zaslužuju veću gastronomsku pozornost.

– Lisičica, sunčanica i brojne vrganjevke iznimno su ukusne gljive. Ljudi ih često izbjegavaju jer ih ne poznaju dovoljno ili ih se boje brati, iako su mnoge od njih izvrsne za pripremu jela – pojasnila je.

Dodala je kako su gljive na tržištu često vrlo skupe, zbog čega si ih mnogi građani ne mogu priuštiti u svakodnevnoj prehrani.

Sve veći interes za ljekovite gljive

Osim u gastronomiji, gljive posljednjih godina sve više nalaze primjenu i u području zdravlja.

– Ljekovite gljive postaju sve popularnije jer mnoge od njih pomažu jačanju imuniteta i otpornosti organizma. Ljudi sve više traže prirodne načine očuvanja zdravlja, a upravo tu gljive imaju značajnu ulogu – istaknula je predsjednica Saveza.

Druženje, edukacija i ljubav prema prirodi

Središnji dio programa činili su obilazak šumskih staništa, prikupljanje uzoraka, izložba gljiva te njihova stručna determinacija. Upravo edukativni dio manifestacije jedan je od glavnih razloga zbog kojih se gljivari iz različitih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja redovito odazivaju ovom događanju.

– Ovakvi susreti puno znače jer omogućuju druženje, razmjenu znanja i iskustava te upoznavanje različitih staništa i vrsta gljiva. Mi smo pomalo putnici šumskih staza – danas smo u Dubravici, sutra u Međimurju, Podravini ili Zagorju. Gdje god ima prirode i gljiva, tamo su i gljivari – zaključila je Vesna Dujlović.

Blagijada je još jednom pokazala kako ljubav prema prirodi, edukacija i zajedništvo mogu povezati ljude različitih generacija te pridonijeti očuvanju bogate prirodne i gljivarske baštine Hrvatske.