Zagrebačka županija i u 2025. godini bilježi rast turističkih dolazaka, no iza pozitivnih brojki kriju se strukturni problemi koji dugoročno mogu usporiti razvoj kontinentalnog turizma. Prema podacima sustava eVisitor, županija je ostvarila oko 4 % više dolazaka u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja ostao na istoj razini. Takav omjer jasno upućuje na stabilnost, ali i na ograničen doseg postojećeg modela razvoja.
Posebno je značajan rast domaće potražnje, koja bilježi povećanje od 7 % i u dolascima i u noćenjima. Upravo domaći gosti sve više nose cjelogodišnji turizam Zagrebačke županije, potvrđujući da destinacija ima potencijal izvan klasične sezone. No pitanje je koristi li se taj potencijal ravnomjerno i strateški.
Nekoliko jakih točaka, ostatak u sjeni
Turistički promet u Zagrebačkoj županiji izrazito je koncentriran u nekoliko gradova. Najveći udio u ukupnim noćenjima ostvaruje Velika Gorica s oko 35 %, ponajprije zahvaljujući blizini Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman. Slijede Jastrebarsko (oko 21 %) i Sveta Nedelja (oko 17 %), dok Samobor s približno 11 % noćenja sve uspješnije koristi izletnički, vikend i eno-gastronomski turizam. Ivanić-Grad, s oko 5 % noćenja, gotovo u potpunosti se oslanja na zdravstveni turizam i Specijalnu bolnicu Naftalan.
Takva raspodjela pokazuje da dio županije ima jasnu turističku infrastrukturu i ponudu, dok se drugi dijelovi – unatoč lokaciji i sadržajima – ne uspijevaju nametnuti na turističkoj karti.
Zaprešićki kraj – simbol propuštene prilike
Jedan od najočitijih primjera je zaprešićki kraj, gdje kronični nedostatak smještajnih kapaciteta već godinama ograničava razvoj turizma. Područje koje raspolaže Novim dvorima bana Jelačića, vrijednom kulturno-povijesnom baštinom i neposrednom blizinom Zagreba, i dalje nema osnovne preduvjete za zadržavanje gostiju.
Turizam se ondje svodi gotovo isključivo na jednodnevne izlete, bez značajnijeg ekonomskog učinka za lokalnu zajednicu. Bez hotela, obiteljskog smještaja ili ruralnih kuća za odmor, rast turizma ostaje tek teorijska mogućnost.
Školski turizam: zanemaren, a iznimno vrijedan
Poseban problem predstavlja izostanak Zagrebačke županije iz školskih kurikuluma. U nastavnim programima osnovnih i srednjih škola nema niti jedne sustavno prepoznate destinacije s područja županije, unatoč velikom broju kulturnih, povijesnih i prirodnih lokaliteta.
Time se propušta prilika za razvoj školskog i edukativnog turizma. Uvrštavanjem znamenitosti Zagrebačke županije u školske programe, učenici iz ostatka Hrvatske mogli bi organizirano posjećivati ovo područje, što bi značilo nekoliko desetaka tisuća dodatnih posjetitelja godišnje. Takvi posjeti ne bi samo imali obrazovnu vrijednost, već bi izravno pridonijeli razvoju lokalnog turizma, ugostiteljstva i pratećih usluga, osobito u slabije razvijenim dijelovima županije.
Strategija kvalitete – ali bez operativne snage
„Kao destinacija ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost“, poručila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, naglasivši važnost prirodnih vrijednosti, očuvanih krajolika, lokalnih manifestacija i zdravstvenog turizma.
Takav strateški okvir ima smisla, no bez konkretnih mjera na terenu – poticanja izgradnje smještaja, uključivanja lokalnih zajednica i jače suradnje s obrazovnim sektorom – ostaje ograničen na promotivnu razinu.
Što dalje?
Zagrebačka županija ima sve preduvjete za snažan razvoj kontinentalnog turizma, ali ključni izazov ostaje ravnomjernost. Dok pojedini gradovi bilježe stabilne rezultate, drugi stagniraju zbog nedostatka infrastrukture i sustavne promocije.
Ako se pozitivni trendovi iz 2025. žele pretvoriti u dugoročni iskorak, nužno je prijeći s statističkog rasta na plansku, uravnoteženu i operativnu turističku politiku. U suprotnom, županija će i dalje imati dobre brojke – ali ispod vlastitih mogućnosti.
