Razgovarali smo s načelnikom općine Brdovec Alenom Prelecom:
Prigorski Kaj: Na vijeću je naglašena potreba za proširenjem novog groblja Zaprešić, kazali ste da je u planu realizacija navedenog projekta?
Alen Prelec: Ja bih krenuo u daleku prošlost, u prošlost prije 30-ak godina kada je to bilo novo groblje Brdovec. Granicama koje su se odredile sredinom 90-ih godina to je područje postalo dio Zaprešića. I to je nama prihvatljivo. Jasno da općina Brdovec nema prostora za širenje groblje. U Javorju imamo groblje koje se ne može širiti, u Laduču smo malo proširili groblje, no nema tolikog interesa, te mislim da je sasvim legitimna i dobra odluka da proširimo novo groblje, sada zaprešićko, odnosno dio koji je u Brdovcu. Tamo imamo područje od 50-ak tisuća m2 koje je vlasništvo općine Brdovec koje je i prostornim planom namijenjeno za buduće groblje, te sam mišljenja da je to zajednički interes i općine Brdovec i grada Zaprešića, ali i komunalnog poduzeća. Administrativno bi to također svima olakšalo, te bi se u brdovečkom dijelu mogli pokopati svi koji gravitiraju našem kraju.
Prigorski Kaj: Na društvenim mrežama počela je kružiti priča da nakon novog groblja Brdovec i Laduč i Javorje idu u Zaprešić – Vaš komentar?
Alen Prelec: Na društvenim mrežama često se jave priče namijenjene da „zamute vodu“. Molio bih da građani pitaju/čitaju informacije iz prve ruke ili ti iz službenih glasila poput ovih novina. Dakle, niti groblja Laduč i Javorje možemo, niti želimo prodati. Mi smo komunalnom poduzeću povjerili samo brigu oko ukopa, no grobna naknada i za Laduč i za Javorje prikuplja se u općini Brdovec, općina to koristi, te ponavljam – čak i da želimo, ne možemo to prepustiti komunalnom. Nema govora o tome, to su naša groblja, ali da bismo imali takav nivo usluge kakav danas imamo, taj dio posla prepustili smo komunalnom poduzeću i mislim da bismo svi trebali biti zadovoljni. A netko tko muti vodu, morat će to činiti negdje drugdje.
Prigorski Kaj: Koji je realni rok, kada bi to novo groblje zapravo moglo biti gotovo, imate li kakvu procjenu ?
Alen Prelec: Nadamo se da vrlo brzo – već smo kontaktirali projektanta koji će dati prijedlog novog groblja i to bi trebalo ići relativno brzo u realizaciju. Dogovor je i komunalnog poduzeća i grada Zaprešića i općine Brdovec da započnemo projekt što je moguće prije jer istome prethodi puno predradnji – poput parcelacije, premještaj ceste/poljskog puta, i dr. No, idemo brzo jer novih grobnih mjesta više nema, niti za Zaprešćane, niti za mještane općine Brdovec. Trebamo to riješiti tokom iduće godine, prije svega – povući ogradu, isplanirati cijeli projekt, nije to mali posao, ali ubrzano se radi te tu nema zapreko baš nikakve. Sa svih strana postoje i želja i volja.
Prigorski Kaj: Postoji i komunalno gospodarstvo Brdovec koje ima sasvim neke druge ciljeve, moguće da to ljude malo buni kada kažu da zašto „naši“ to ne rade.
Alen Prelec: Mi smo prije imali komunalni pogon koji je imao 4-5 zaposlenih, a znate da imamo košenje trave, održavanje zelenih površina, čišćenje graba, kopanje i dr., niz radnih aktivnosti te naše komunalno poduzeće zaista puno radi. Prije kada su se dogodili pogrebi, morali su stati sa svim tim radnjama te otići obaviti kopanje grobova ili ispraćaj pokojnika. To tako više nije funkcioniralo bez dodatnog zapošljavanja. Sasvim je nešto drugo komunalno poduzeće Brdovec koji vrši posao održavanja zelenih površina i ostalih radnja, ali nevezanih za groblja, te komunalno poduzeće Zaprešić koje ima dovoljno zaposlenih, ima posebnu službu samo za groblja koja je efikasnija, te na drugom nivou, te sam mišljenja da nismo pogriješili. Dapače, radi se o nama puno prihvatljivijem rješenju, napravili smo racionalizaciju – naši vrše usluge za koje su zaduženi, a komunalno poduzeće Zaprešić – koje je i naše komunalno poduzeće – brine o ukopima. To je uistinu jedna viša kvaliteta i viši nivo usluga.
Prigorski Kaj: 2 nove teme ste otvorili, a tiču se mladih te onih starije životne dobi. Dakle, planirate stvoriti uvjete za ulaganje investitora u starački dom, kao i dom mladih koji bi bio u Zdencima.
Alen Prelec: Tako je, rekao bih da smo za stariju populaciju učinili relativno puno. Prvenstveno, imamo udrugu umirovljenika koja je vrlo dobra, pomaže umirovljenicima, u konačnici dajemo 160 000 kn godišnje za funkcioniranje udruge i financiranje događaja koje ona organizira. Imamo i klub umirovljenika – koja trenutno zbog Covid 19 slabije funkcionira, ali mislim da smo relativno dobro napravili vezano za umirovljenike. Naravno, to nije dovoljno. Mi i ove godine idemo sa 100 kn svakom umirovljeniku za božićnicu. Nije to velik novac, ali vjerujem da mnoge to veseli i nažalost, uz takav skroman budžet koji oni imaju i 100 kn pomaže. Nećemo tu stati i svjestan sam činjenice da će u budućnosti biti sve više problema sa starijim ljudima, mi smo starija nacija, hvala Bogu, ljudi dulje žive. Treba im skrb, bez obzira kakva, ali treba im skrb. I tu mislimo napraviti jedno projektno rješenje novog doma umirovljenika koji bi bio na jednom višem nivou, možda i u sklopu tog dnevni boravak. Tu bi htjeli krenuti, odrediti zemljište, napraviti projektno rješenje te raspisati natječaj i dobiti nekog, nadam se, poduzetnika koji želi uložiti novac u takav vid posla i da pokrenemo gradnju i izgradnju doma umirovljenika. To nam je potrebno u budućnosti, mi smo velika općina te imamo sve više staračkih domaćinstava o kojima treba neko brinuti. I to ćemo, nadam se, realizirati u budućnosti. Ne sutra, ne za godinu dana, ali ako krenemo sada – možemo očekivati realizaciju relativno brzo.
A što se tiče mladih, tu smo jako malo napravili, to priznajem, i želimo to promijeniti. Mladi nam u ovo današnje vrijeme, osim kafića i pokojeg drugog mjesta gdje se okupljaju, nemaju svoje mjesto. U budućnosti nam je želja napraviti Klub mladih u kojem će oni imati svoje aktivnosti, tečajeve, druženja, učenje, čitanje, sve ono što jedan moderan klub mladih sadržava, te dati taj klub njima na upravljanje. To bi se napravilo u domu u Zdencima koji se, iskreno rečeno, vrlo malo koristi, gotovo je neiskorišten, a ipak troši neke resurse i sredstva za održavanje. Zato smo napravili ozbiljan projekt s građevinskom dozvolom za proširenje i multifunkcionalnost prostora za mlade. Vjerujem da ćemo uz pomoć europskih sredstava kad se raspiše natječaj jedan takav projekt izgraditi i da će stvarno biti na korist svih mladih u općini Brdovec.
Prigorski Kaj: To je, recimo, nakon dodjele stipendija, nastavak pomoći mladima.
Alen Prelec: Mladi dobivaju stipendije već dugi niz godina, postoji jasan kriterij i bodovanje, tu nema ništa što bi trebalo dodati ili oduzeti. 10 učeničkih stipendija, 10 studentskih, a stipendije dajemo i onima koji su deficitarnih zanimanja, ali i, što se tiče studenata, onima kemijskih i biotehnoloških zanimanja koji su potreba naših velikih privrednih subjekata, a to su Pliva/Teva i Pfizer. Mislim da smo i tu napravili jedan značajan iskorak te da smo općina koja brine o mladima i želi im pomoći.
Prigorski Kaj: Vratimo se na komunalnu temu, dakle aglomeracija, vidimo da se u općini po tom pitanju puno radi, sve u tišini, a zapravo veliki projekt. Koliko ste Vi zadovoljni?
Alen Prelec: Jesmo, zadovoljni smo, puno je firmi uključeno u aglomeraciju, to je veliki posao, ne samo na općini Brdovec, tu je posao od 40 – 50 milijuna kuna, nije to malo ulica i malo priključaka. To je aglomeracija Zaprešić u kojoj je u konačnici 500 milijuna kuna ukupan iznos, i pročistača, i svega.
Posao ide, neću reći dinamikom kojom smo zamislili, ali nismo u problemima, nismo u gubicima, vjerujem da će se to realizirati, krajnji rok je do kraja 2023. godine. Sredstva su osigurana, naša komponenta je isto osigurana. Ovim putem molim za strpljenje sve građane koji žive gdje se kopa, to traje, bit će i lošeg vremena, kiše, možda snijega, bit će blata, bit će zastoja, ali jednom kada se to napravi, imat ćemo pravi komunalni standard.
Zamolio bih i sve one koji su možda nezadovoljni jer su potpisali ugovor, jer općina Brdovec je jedina u toj aglomeraciji koja je potpisala sa svojim građanima ugovor o sredstvima koji su građani izdvajali, to je bilo onih 12 000 kn, netko je platio toliko, netko možda manje, ali molim za razumijevanje – svi će dobiti priključak.
Nažalost, postoje oni koji u tom trenutku možda nisu bili spremni za potpis Ugovora, ali to je tako, neke stvari se možda mijenjaju u toku gradnje, u toku razmišljanja, planiranja, ali u svakom slučaju, bez pomoći građana i tih 12 000 kn koje je većina potpisala, ja bih rekao da je 90% građana potpisao taj Ugovor, danas ne bi imali kanalizaciju. Mi smo spremni i sa projektnom dokumentacijom i sa građevinskim dozvolama, sa dijelom koji sufinanciramo da bi danas kanalizacija bila u takvom postotku kakav je. Bez pomoći građana mi kanalizaciju ne bismo imali. Ali, postoji, jasno, i jedan manji dio koji nije tako razmišljao, no svakakvih nas ima.
Prigorski Kaj: Na općinskom vijeću ste razgovarali o proširenju škole u Šenkovcu i kazali ste da ćete tražiti put ako neće ući u županijski proračun – ima li što novo, jeste li uspjeli doći do županije ?
Alen Prelec: Jasno, bio sam na razgovoru u županiji, sa dožupanom i sa pročelnikom, i tražili smo rješenje kako napraviti školu u Šenkovcu. Prije svega, prilagoditi je novim standardima, a novi standardi su cjelodnevna nastava, to je nešto što Europa zagovara, nešto što će vjerojatno u Hrvatskoj isto biti na dnevnom redu. Mislim da će biti i dosta novaca na raspolaganju, govori se o 2.5 – 3 milijarde kuna za takve škole. Mi smo spremni, I. faza nam je građevinska dozvola koja je već dobivena, radimo i na II. i na III. fazi kako bismo mogli omogućiti tu cjelodnevnu nastavu, proširenje škole, radit će se i projektna dokumentacija, bit ćemo spremni za natječaj, ali, jasno, to ne ovisi sad samo o nama. Škola je u vlasništvu i upravljanju Zagrebačke županije i upravo taj sastanak koji sam imao je išao u tom smjeru razumijevanja s njihove strane, i dožupana, i pročelnika, i vjerujem da ćemo taj projekt zajedno sa Zagrebačkom županijom napraviti. Jasno, tu trebamo pomoć i škole, ravnateljice, projektanata, te samih roditelja i učenika koji će nam pomoći ukazati potrebu da takvu školu trebamo izgraditi i proširiti jer standard mladih i pogotovo onih koji su nam u vrtiću je nužan da bi rekli: „To je općina po mjeri stanovnika.“
Prigorski Kaj: Dakle, jednostavno rečeno, neće se financirati iz županijskog proračuna, već će ići na natječaj Europske unije.
Alen Prelec: Tako je. Takav je stav, bit će tu puno novaca na raspolaganju te mislim da je to realno i izvedivo.
Prigorski Kaj: Još jedan europski projekt se približava – biciklistička staza, je li administrativni dio završen ?
Alen Prelec: Nažalost, to je nevjerojatno koliko to dugo traje, ali moramo paziti na svaki korak kako bismo ta sredstva koja su nam odobrena mogli i dobiti i potrošiti. Imamo ljude koji samo o tome brinu. Početkom mjeseca studenog završava se postupak javne nabave i odluke koju trebamo donijeti kako bismo mogli razgovarati sa izvođačem radova i da se krene sa pripremama i gradnjom biciklističke staze koja je financirana većim dijelom iz europskih fondova (80%). Cilj je da staza bude gotova do 6., 7. mjeseca te da bude u funkciji do ljeta iduće godine.
Prigorski Kaj: Kada govorimo o financijama i proračunu, često sve govorimo u superlativima, ali imamo saznanja da je povrat poreza ove godine duplo veći nego što je bio prošle godine. Kako ćete to nadomjestiti obzirom da se radi o milijunima ?
Alen Prelec: To je odluka koju je donijela Vlada nauštrb lokalne zajednice, ne znam zašto se o tome ne govori, zašto svi načelnici i gradonačelnici to ne spominju. Mi smo prošle godine imali povrat poreza 1 600 000 kn, a ove godine imamo preko 4 milijuna kn. To je ogromna razlika, gdje se država izjasnila da daje mladima benefit do 25 godina 100% povrata, do 30 godina 50% povrata, ali nauštrb lokalne zajednice. Moram reći da smo se našli u situaciji gdje moramo nadoknaditi tu razliku od gotovo 2,5 milijuna kuna. To nije lako. Kad smo proračun previđali i donijeli, nismo znali da će biti toliki povrat, a nismo dobili poseban naputak od Ministarstva financija, već je kazano da je sve isto kao i 2019. godine. To su problemi kojima sada ne bi trebalo opterećivati građane, to su moji problemi i naše administracije, odnosno kako da skrojimo proračun, ali to je tako. Nažalost, nauštrb nekih projekata. Toliku svotu novaca ne možemo samo tako nadoknaditi, tako da će bit problema i sa kreiranjem proračuna za 2022. godinu, treba ga kreirati tako da sve funkcionira normalno, sve udruge, sve funkcije općine, sve o čemu brinemo, kao i ono što želimo raditi za budućnost. Nije dovoljno raditi na onome što nam je već tu i nužno, već treba razvijati – nove nogostupe, nove ceste, novi vrtić, novu školu, kao i niz novih projekata koje mislimo graditi, a pitanje da li će biti iz financijskih sredstava. Europski fondovi neće financirati stvari koje su u ingerenciji samo lokalne zajednice kao, recimo, ceste, itd. To jednostavno nije realno i to moramo zaboraviti. Moramo se uzdati u sebe i neke svoje proračunske mogućnosti ili domaće izvore ili HBOR koji daje u ovom trenutku vrlo povoljne kredite . I to je rješenje – napredak moramo ostvariti na način da izgradimo novu infrastrukturu, nove objekte koji će donijeti kvalitetu življenja.
Prigorski Kaj: Sigurnosna situacija na području općine Brdovec, to je rubna općina, i nije najbolja obzirom na Covid 19, dakle ljudi se okupljaju, što je normalno, rade, druže se.. kakvo je Vaše razmišljanje ? I druga stvar – pogranična zona gdje vidimo da ipak migranti manjim dijelom dolaze na ovo područje pa nas to sve zajedno „sili“ na dodatan oprez – i kad je u pitanju druženje i kad je u pitanju javni prostor.
Alen Prelec: Uvijek treba biti oprez i uvijek treba biti mjera. Meni je žao da možda i ove godine nećemo imati neka događanja, posebice sada na kraju godine – poput božićnih koncerata, međutim moramo se prilagoditi vremenu, vidjet ćemo kud sve to vodi. Imamo mjesec dana do tih događanja, a ja bih molio za oprez, nikad opreza dovoljno. Za protivnika imamo jednu ozbiljnu bolest koja nažalost ima smrtnih posljedica, varira koliko je zaraženih u općini Brdovec, ali ima ih dosta te bih apelirao na sve ljude – nemojte nepotrebno imati veća okupljanja, nemojte da od svega radimo još veći problem nego što jest, prilagodimo se vremenu, prilagodimo se koroni koliko najviše možemo, cijepite se ! Evo, ja sam imao koronu i cijepio sam se, ali nije dovoljno da se samo pojedinci cijepe, već što više građana, kako bi imali što veću sigurnost i konačno krenuli u normalno, redovno vrijeme funkcioniranja. Što se tiče migranata, to nikad nije prestalo, uvijek je bilo tu i tamo nekih slučajeva, ja se nadam da to neće eskalirati te da se neće ponoviti puna granica migranata koji nisu mogli prijeći u Sloveniju. To više ovisi o našoj državi i propusnosti naše granice, o pograničnoj policiji, a mi ćemo se nastojati prilagođavati i napraviti maksimalno koliko možemo da sve bude u redu i da ne bude većih problema.
Prigorski Kaj: Općina Brdovec otpočetka dosta ulaže u turizam, osnovana je i turistička zajednica te smo sada već došli do teme vođenih šetnji po Brdovcu gdje se pridružuje veliki broj ljudi, poglavito izvana – koliko ste Vi zadovoljni da razvoj turizma ide korak dalje?
Alen Prelec: Imamo turističku zajednicu koja funkcionira već dugi niz godina, uvijek pokušava osmisliti nove stvari i nova događanja, na ture koje organiziramo po općini Brdovec odazove se dosta građana koji ne žive u općini, no bio bih sretan kada bi i mještani općine Brdovec upoznali svoj kraj. Turističku zajednicu osnovali smo da bismo napravili iskorak u smislu kontinentalnog turizma. Znam da nemamo zasad još velike mogućnosti, ali pokušaj koji smo počeli prije 10ak godina, zajedno sa općinama Marija Gorica i Dubravica, je dobar i trudimo se biti još bolji, osmisliti nove sadržaje, privući putnika iz Zagreba i okolnih mjesta, ali i osmisliti rekreaciju za naše građane – to nam je ustvari najvažniji cilj. Osmisliti život, rekreaciju i slobodno vrijeme naših mještana koji su željni toga, naravno, treba se prilagođavati koroni, ali, kada dođu bolja vremena, vjerujem da ćemo uz pomoć turističke zajednici osmisliti upravo takva događanja u kojem će svi mještani općine Brdovec moći sudjelovati.
Prigorski Kaj: I za kraj, dugo te bili u visokoj politici, u Saboru, upoznali kako sve funkcionira; sada pričamo o životnim temama, a na vrhu države, u elitnoj politici imamo sukob. Kako Vi na to gledate, koliko zapravo to opterećuje sustav ?
Alen Prelec: Nijedan sukob, nijedna svađa nije dobra. Za sebe smatram da sam vrlo tolerantna osoba i rijetko ulazim u sukob. Jasno mi je da čovjek ponekad zbog sukoba mišljenja nije zadovoljan nečime, može se proturječiti, podići slučajno i glas, ali ovakav sukob koji traje već jako dugo nema smisla. To mi nije drago, bez obzira koga potaknuo i tko bio kriv za njega.
To nije dobro za društvo niti za opću klimu. Uopće ne želim ulaziti u to tko je u pravu, mislim da su svi u krivu i da bi trebali polako smiriti tenzije, i u interesu svih građana, u ovom slučaju vojske, naći neko rješenje. Ali, jasno, i za to postoji određeni razlog. Bio sam u Saboru pola mandata i to je jedna pozornica gdje se mora odvijati politička borba, i to je tako, kroz jedan normalan način, tolerantan, dostojanstven, uz poštovanje. Kad izgubite poštovanje i toleranciju, onda idemo u kaos. To nije dobro. Postoje vjerojatno razlozi zašto ministar ili predsjednik to rade, uvijek trebaju biti oni koji vode državu, i oni koji su oporba da ih korigiraju, ali to treba biti na nivou. Nikad nikoga nisam nazvao pogrdnim riječima, vrijeđanje nije moj stil, a ne bi trebao biti ni stil nijednog ozbiljnog političara koji prima plaću u Republici Hrvatskoj. No, to se opet događa, to je individualna stvar, i svatko treba to riješiti sam sa sobom i vidjeti da li to ima smisla ili nema smisla. Ja bih to drugačije.
Prigorski Kaj: Vi dobro poznajete Zorana Milanovića. Je li on doista u ovom trenutku korektor politike obzirom da vidimo da mu popularnost raste, čak više na desnici nego na ljevici ?
Alen Prelec: Ljudi vole nekoga tko će stati u nečiju obranu i biti oporba, to je činjenica. Ne bih si dao za pravo kritizirati predsjednika, on je dobio mandat i povjerenje, on super radi svoj posao. Mislim da je dobro biti korektor, biti oporba, jer je možda danas i preslaba oporba, i u Saboru i u državi, da kritizira neke loše, ponavljam, loše poteze Vlade. Nije tu da kritizira nešto dobro, već ono što je loše i da ukaže.
I po meni tu ima određenu funkciju Predsjednik države, mislim da su prošla vremena kad smo imali predsjednika ili predsjednicu koja je sve to ukrašavala, „stavila u celofan“, sve divno i krasno. Hrvatska je krasna zemlja sa prirodnim ljepotama, s dobrim ljudima, ali i onim lošim, sa svojim prednostima i nedostacima. Zato treba ukazivati ono što je loše. Konstruktivna oporba je dobra za Hrvatsku, za svakog Hrvata, jer će po tome biti bolje. I moramo se truditi da bude bolje. Gledam to i po primjeru naše općine – kada na općinskom vijeću netko uzme temu i korektno me iskritizira, ja se potrudim to ispraviti. Jer to mi je zadaća – da bude Općina bolja. I to je dobra oporba – korektna i konstantna. Zaključno, mišljenja sam da je dobro da se ukaže na stvari koje nisu dobre, ali to mora biti na nivou, mora biti s mjerom, uz toleranciju i uz poštovanje.
